Domaća i svjetska tradicija

Kratkometražni dokumentarni film "Milica, u majke", reditelja i scenariste Seada Šabotića premijerno je prikazan u okviru zvanične selekcije 17. UnderhillFesta - Anderhil festivala

Pjesmu o Milici maestralno otpjevala Ksenija Cicvarić

-FOTO: IVANA VUJOšEVIć

Film "Milica, u majke" je autorski projekat novinarke i dokumentaristkinje Olivere Vukadinović, autorke stotina reportaža i dokumentarnih filmova nastalih tokom višedecenijskog rada na Radio-televiziji Crne Gore. Film "Milica, u majke" prati potragu za identitetom tajanstvene Milice, žene čija je ljepota inspirisala staru podgoričku sevdalinku koju je proslavila Ksenija Cicvarić. Tragovi ove priče vode od Stare varoši do Sarajeva, dok autorka pokušava da rasvijetli život žene. Projekciji su prisustvovale gošće UnderhillFesta Olivera Vukadinović i producentkinja filma Milena Charan, kao i članovi autorske ekipe - direktor fotografije Ivan Čojbašić, Bobo Stanišić... Obraćajući se publici, Vukadinović je zahvalila prisutnima što su došli da isprate, kako je kazala, "jednu drugu priču o Milici".

– Neka se ova priča nastavi. Možda ćemo još nešto otkriti, možda će ovo podstaći sve nas da razgovaramo i istražujemo neke druge priče - poručila je autorka. Govoreći o nastanku filma, istakla je da ideja traje više od decenije. Iako je radila na nekim drugim projektima, sve vrijeme pratila ju je i želja da otkrije ko je bila Milica i da li je zaista postojala. Ta pjesma, dodala je ona, sa svega nekoliko stihova koji djeluju kao filmske scene, i danas govori priču staru čitav vijek. Film je, naglašava, početak svojevrsne ženske trilogije inspirisane ženama iz narodnih pjesama, stoji u festivalskom saopštenju.

– Zabilježila sam priču o Sejdefi iz pjesme 'Sejdefu majka buđaše', potom o Jelki iz pjesme 'Mlada Jelka ljubi Janka'. Mnoge pjesme nastajale su inspirisane stvarnim događajima i ženama, ali su im imena često mijenjana kako se ne bi povrijedile porodice - rekla je Vukadinović tokom razgovora sa Miroslavom Minićem.

Kadar iz filma o Zvonku Bogdanu

-ANDERHIL FESTIVAL

Večeras (16. juna) na programu festivala

U okviru programa "Muzički dokumentarci" 17. UnderhillFesta, večeras, 16. juna u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja "Ribnica" biće prikazan film o Zvonku Bogdanu "Ej, salaši" rediteljke Maje Uzelac. Film se kreće kroz pjesme Zvonka Bogdana i epohu koja još samo u njima živi. Ovo je i film o jednom vremenu koje nestaje, a obilježeno je ritualima koji su u Zvonkovim pjesmama ispravno definisani kao činioci ikonografije ravnice, boemštine, laganog života koji novo doba odnosi.

Na košarkaškom terenu u Njegoševom parku u Podgorici večeras u 21 sat biće prikazan kratkometražni dokumentarni film "Zapisi i pjesme mlađeg brata" reditelja Đorđa Vojvodića.

Nakon toga, u 21.20, na istom mjestu biće prikazan film "Yugo ide u Ameriku" reditelja Filipa Grujića i Alekse Borkovića. Četvoro milenijalaca rođenih 1990-ih godina u SR Jugoslaviji odlaze na putovanje duž SAD-a u jugu – starom jugoslovenskom automobilu proglašenom za "najgori automobil u istoriji SAD-a". Putuju kroz 24 savezne države od Njujorka do Los Anđelesa da pronađu odgovor na pitanje: što to znači biti najgori?

U 23 sata, takođe u Njegoševom parku, biće prikazan film "Veliki gazda" u režiji Tomasza Wolska. "Veliki gazda" je špijunski film vođen likom i zasnovan na potpunom uranjanju, o nepoznatoj, ali fascinantnoj istorijskoj ličnosti, smještenoj u kontekst burnih istorijskih događaja u Evropi 20. vijeka. Ko je bio Veliki gazda?

Yugo ide u Ameriku

-ANDERHIL FESTIVAL

Publika je preksinoć imala priliku da vidi i film "Kukata Miti" reditelja Daniela Köttera, a koji je prikazan u okviru međunarodne selekcije. Govoreći o inspiraciji za film, Kötter je razgovarajući sa umjetnikim direktorom festivala Vukom Perovićem kazao da se ovom temom bavi od 2018. godine, kroz saradnju sa partnerima iz Indonezije i Konga.

– Moji saradnici željeli su da snime film o rudarstvu, ali prije eksploatacije rude dolazi do sječe šuma. Ako izgubimo šume, izgubićemo i načine pripovijedanja, izgubićemo bajke - istakao je Kötter, dodajući da je motiv bajke u film ušao naknadno, zahvaljujući priči žene iz Konga koja se pojavljuje u ostvarenju.

Perović i Kötter

-FOTO: IVANA VUJOšEVIć

Govoreći o vizuelnom pristupu, objasnio je da film počiva na pejzažima, dugim kadrovima i totalima, dok su ljudi najčešće prikazani izdaleka.

– Volim ljude i stalo mi je do njih, ali ovakav pristup omogućio mi je da u prvi plan stavim šumu i priču koju ona nosi. Ljudi su prisutni, ali su dio šireg konteksta. Oni pripadaju tom pejzažu i toj priči - naglasio je reditelj. Kötter je tom prilikom istakao i da svoje projekte vidi kao rezultat kolektivnog rada.– Svi moji filmovi nastaju kroz saradnju. Ne volim klasične intervjue i razgovore pred kamerom; taj dio posla uglavnom prepuštam saradnicima. Više me privlači snimanje pejzaža i prostora koji pričaju svoje priče - rekao je on.

Preuzmite našu aplikaciju