Piše: Marija Vujošević
Prije nekoliko dana napustio nas je veliki peruanski pisac i nobelovac, prijatelj "Nove knjige", Mario Vargas Ljosa. Jedan od najznačajnijih pisaca savremene književnosti, izuzetan pripovjedač, esejista i mislilac, ostavlja za sobom monumentalno književno djelo koje je angažovalo kako pojedince, tako i cjelokupno društvo.
Život, književna karijera i aktivizam
Mario Vargas Ljosa, jedan od najvažnijih pisaca latinoameričke književnosti XX i XXI vijeka, rođen je 28. marta 1936. godine u gradu Arekipa u Peruu, kao jedino dijete Ernesta Vargasa Maldonada i Dore Ljose Ureta, koji su se razveli kada je on imao samo godinu dana. Od tada je živio sa majkom i majčinim roditeljima u gradu Kočabamba, u Boliviji, gdje je proveo veći dio djetinjstva. Već od malih nogu pokazivao je veliki interes za književnost i pisanje. Sa 14 godina, počeo je da piše priče i pjesme, a sa 16 objavio prvi tekst u lokalnim novinama. Sa 17 godina,1953, preselio se u Limu kako bi studirao na Nacionalnom univerzitetu San Markos, gdje je diplomirao književnost. Doktorirao je na univerzitetu u Madridu 1959. godine. Bio je profesor na univerzitetima širom svijeta, uključujući Nacionalni univerzitet San Markos u Limi, Univerzitet u Portoriku i Univerzitet u Kembridžu u Engleskoj i veliki zagovornik važnosti obrazovanja i kulture u društvu.
Tokom mladosti bio je angažovan u politici i društvenom aktivizmu. Peruanskoj komunističkoj partiji priključio se 1958, ali će se ubrzo povući zbog ideoloških razlika. U Evropu se preselio 1964. godine i započinje pisanje nekih od svojih najvažnijih djela. Peruanska kultura bila je neiscrpan izvor inspiracije za Maria Vargasa Ljosu. Od svojih prvih djela, poput "Šefovi" i "Grad i psi", pisac je istraživao teme kao što su nacionalni identitet, politička korupcija i nasilje u peruanskom društvu.
Mario Vargas Ljosa bio je jedna od najistaknutijih ličnosti latinoameričkog booma, književnog pokreta koji je šezdesetih godina prošlog vijeka imao veliki uticaj na svjetsku književnost, a karakterisao ga je formalni eksperiment, istraživanje političkih i društvenih tema i stvaranje novog načina naracije latinoameričke stvarnosti. Njegov inovativni i hrabar narativni stil pomjerio je granice tradicionalne latinoameričke književnosti, kritički obrađujući društvene probleme i rušeći konvencionalne narativne strukture.
Pored plodne književne karijere, Vargas Ljosa je takođe ušao u političku arenu. Za predsjednika Perua kandidovao se 1990. godine. Iako nije pobijedio na izborima, njegov politički angažman potvrdio je njegovu posvećenost demokratiji i društvenoj pravdi, čineći ga primjerom pisca koji je, pored uticaja kroz književnost, aktivno učestvovao u političkom životu svoje zemlje.
Ljosa je jedan od najpriznatijih i najnagrađivanijih pisaca savremene književnosti. Tokom karijere dobio je brojne nagrade za svoje djelo, među kojima se izdvajaju Nobelova nagrada za književnost 2010. godine, Nagrada Servantes 1994. godine i Nagrada Princa od Asturije za književnost 1986. godine. Takođe, odlikovan je Ordenom za kulturne zasluge Španije i Legijom časti Francuske, kao i mnogim drugim priznanjima. Njegovo djela, prevedena na više od trideset jezika, postala su predmet proučavanja i analize širom svijeta.
Posjeta Crnoj Gori i osnivanje nagrade ‘‘Književni plamen‘‘
Mario Vargas Ljosa boravio je u Podgorici 2015. godine, na poziv Nove knjige koja je njegov crnogorski izdavač. Ostvarena je saradnja i osnovana međunarodna nagrada za doprinos svjetskoj književnosti i izvrsnost u literaturi. Mario Vargas Ljosa i direktor izdavačke kuće Nova knjiga Predrag Uljarević, potpisali su Osnivačku povelju kojom se ustanovljuje nagrada ‘‘Književni plamen‘‘. Nobelovac je bio prvi dobitnik ove nagrade, a ujedno i počasni predsjednik žirija.
‘‘To je naziv koji nosi značenje onoga što književnost jeste‘‘, istakao je tom prilikom Ljosa.‘‘Književnost upravo treba da ispuni naše živote plamenom, entuzijazmom, optimizmom prema budućnosti, ali i kritičkom sviješću prema sadašnjosti.‘‘
Od tada, nagrada se dodjeljuje jednom godišnje, a među dobitnicima su bili autori koji su obogatili književnost našeg vremena i postali međunarodno priznati - italijanski pisac Klaudio Magris, turski nobelovac Orhan Pamuk, poljski književnik Adam Zagajevski, istaknuta kanadska i svjetska pjesnikinja, prozaistkinja i esejistkinja Margaret Atvud, zatim veliki svjetski pisci Gabrijel Zaid, Irene Valjeho, Havijer Serkas i poljska nobelovka Olga Tokarčuk.
Dokumentarni film ‘‘Književni plamen Maria Vargasa Ljose‘‘
Izdavačka kuća "Nova knjiga", u saradnji sa TV "Vijesti", producirala je dokumentarni film o piščevoj posjeti Crnoj Gori 2015. godine. Vargas Ljosa je u toku ove posjete imao više susreta sa svojim crnogorskim čitaocima, kao i sa autorima ove izdavačke kuće. Film predstavlja najzanimljivije sekvence iz autorovog boravka u našoj zemlji kao i događaje vezane za uspostavljanje nagrade "Književni plamen", a dostupan je na Facebook stranici "Nove knjige".
Doprinos svjetskoj književnosti
Oblikovana preciznošću i hrabrošću, njegova književnost istraživala je, kao malo koja druga, mehanizme moći, krhkost demokratije, moralne dileme, nasilje i slobodu - uvijek sa nepokolebljivom vjerom u transformativnu moć fikcije. Naši čitaoci i ljubitelji književnosti će ga pamtiti po djelima "Diskretni heroj", "Avanture nevaljale devojčice", "Pantaleon i posetiteljke", "Pet uglova", "Pohvala pomajci", "Jarčeva fešta", da pomenemo samo neke. Književni opus ovog velikog pisca ostaje nezaboravan doprinos svjetskoj književnosti.
(Autorka teksta je operativna urednica Izdavačke kuće "Nova knjiga")
