Na Duklji otkriven je grob izuzetno bogate žene iz visokog staleža, što su pokazali nalazi predmeta koji su pohranjeni sa njom. Arheolog Miloš Živanović kazao je da je pronađen nakit, čaše, bokali i drugi lični predmeti.
- Nakit se sastoji od dvije zlatne minđuše sa perlicama od zelenog stakla, a ogrlica je od zlata sa perlicama od gagata. U grobu je pronađeno još osam staklenih posuda od kojih se ističu dvije. Jedna svojim kvalitetom izrade i u pitanju je veća zdjela-tanjir od tamnog stakla. Druga posuda je rijedak nalaz diatrete. Možemo se pohvaliti da je pored Pljevaljaovo drugi nalaz u Crnoj Gori, ali koji nažalost nije potpuno sačuvan i imaćemo ozbiljni komzervaciju i nadamo se da ćemo dobiti kompletan oblik. Naša dijatreta je veoma rijetka, čak je i rjeđa od one u Pljevljima, ali radi se o figuralnoj diatreti. To znači da je mreža njena imala scenu borbi sa divljim životinjama. to su mačkolike zvijeri, najvjerovatnije gepardi. gdje je u središtu te borbe postavljen gladijator predator koji se bori sa životinjama. Posuda je rađena u dvije boje u žutoj i zelenoj - rekao je Živanović.
On je istakao da osim ovih važnih nalaza pronađeni su i njeni lični predmeti.
- Imamo nalaz kutijice u kojoj su bile igle i spatule, set za igru i posuđe kao balsamarijume, čase i bokale koji su svi bili dio inventara onoga što je postavljeno u njenom grobu - kaze Živanović.
Živanović je istakao da su kosti skeleta loše sačuvane, ali na osnovu sadašnjih nalaza radi se o izuzetno visokoj ženi, što, kako kaže, nije karakteristika za Duklju u četvrtom vijeku.
- Svi nalazi govore da je bila viđenija osoba u četvrtom vijeku - rekao je Živanović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da mu je zadovoljstvo što prisustvuje novim otkrićima arheologa, jer je to sjajna potvrda da Podgorica ima veliki kulturni potencijal.
– Često slušamo priče da je Podgorica grad koji nema šta da ponudi sa kulturnog aspekta, ali evo najboljeg demantija, da je Duklja naš biser u kojega vrijedi ulagati. Kažu da ništa ne uspijeva kao uspjeh, a dobri rezultati su oni koji gradsku vlast tjeraju i obavezuju na veća ulaganja. Iskopine iz četvrtog vijeka nas obavezuju da budžet za narednu godinu Glavnog grada bude znatno veći i izdašniji sa aspekta izdvajanja za kulturu i podrške ovakvoj vrsti aktivnosti. Duklja je jedno neistraženo more kojem se moramo u punom kapacitetu posvetiti - kaže Mujović.
Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović kaže da godinama sarađuju sa Centrom za arheologiju i konzervaciju, te da su ove godine za Duklju opredijelili 20.000 eura, a na konkursu Ministarstva kulture dobijeno je još 15.000 eura.
– Vjerujemo da će ovaj značajan i važan nalaz danas podstaći institucije i neke druge organizacije da se aktivnije uključe u valorizaciju bogate kulturne baštine - ističe Tomanović.
Direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković kaže da o značaju lokaliteta Duklja ne treba više pričati, jer svi znaju šta ona u istorijskom kontekstu znači za Crnu Goru i za region.
– Ono o čemu moramo da počnemo da razmišljamo je dugoročno planiranje daljih aktivnosti, a to možemo jedino kroz donošenje i usvajanje određenih strateških dokumenata, a koje prepotnaje Zakon o zaštiti kulturnih dobara. To je prije svega plan upravljanja kulturnim dobrom. U pitanju je dokument koji bi, ne samo nama kao Upravi, već i nosiocima istraživanja značio u jer bi nam dao konačno dinamiku daljih istraživanja, konzervatorskih aktivnosti i bolje valorizacije lokaliteta u smislu kreiranja turističke ponude kroz prateće sadržaje koje bi ovaj lokalitet mogao da pruži. Moramo više da se potrudimo, da se uvežemo, od lokalne samouprave do državnih institucija i da konačno ovom lokalitetu damo značaj koji zaslužuje - rekla je Zdravković.
Direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Željko Kalezić ističe da na našim lokalitetima ima fascinantnih arheoloških otkrića.
– Treba pohvaliti izuzetnu saradnju Sekretarija za za kulturu, Centra za konzervaciju, Ministarstva kulture i Upravu za zaštitu kulturnih dobara i ta dobra saradnja rezultirala je ovim pronalascima - naveo je Kalezić.
Dobrila Vlahović, generalna direktorka za kulturnu baštinu, kaže da Ministarstvo kulture u kontinuitetu sufinansira projekte koji se odnose na arheološka i konzervatorska istraživanja na Duklji.
– To je slučaj i za ovaj projekat koji je prošle godine sufinansiralo ministarstvo. Ministarstvo kulture u narednom periodu planira unapređenje zakonodavnog okvira kada je u pitanju Zakon o zaštiti kulturnih dobara i tu su urađene pripremne aktivnosti. To je složen proces koji zahtijeva kontinuitet i uključivanje svih subjekata. Ovaj današnji događaj još jednom potvrđuje odnos ministarstva i Glavnog grada prema lokalitetu Duklja. Glavni grad je pokrenuo inicijativu u smislu prezentacije arheološkog lokaliteta Duklja u skladu sa najsavremenijim standardima. Tu se uključilo Ministarstvo kulture koje će dati podršku da se ovaj lokalitet na najbolji način prezentuje i da se potencijalno na ovom prostoru izgradi jedna muzej. Razmatraju se mogućnosti za najbolji vid prezentacije, a da to bude u skladu sa zakonom i pravilima konzervatorske i arheološke struke - kazala je Vlahović.
(FOTO/VIDEO: MIĆKO VUJISIĆ- DAN)
