Kardiolog upozorava: Ovo opasno stanje nema simptome, a može dovesti do srčanog ili moždanog udara

Mnogi ljudi zanemaruju ovo stanje jer se osjećaju dobro i smatraju da im liječenje nije potrebno, ali doktorka upozorava da tada već može biti prekasno.

Dr Nabila Laskar je kardiolog i specijalista za dijagnostiku srčanih oboljenja u londonskoj bolnici St Bartholomew's. Nedavno je objasnila zašto je važno liječiti visok krvni pritisak čak i kada nema nikakvih simptoma.

"Zašto uzimati ljekove ako se dobro osjećamo? Ponekad jednostavno morate razmišljati o budućnosti, jer kada se problemi jednom pojave, može biti prekasno", napisala je, a zatim dodatno objasnila zašto visok krvni pritisak naziva "tihim ubicom".

"Danas ćemo govoriti o tihom ubici. Takvih stanja ima više, a iskreno, stres je vjerovatno jedno od glavnih. Ipak, ja ću se usredsrediti na nekontrolisan krvni pritisak, jer mi mnogi pacijenti kažu: 'Ako ga ne osjećam, zašto bih ga liječio?' To je sasvim opravdano pitanje", rekla je.

Kako bi ilustrovala opasnost, podijelila je primjer iz svoje prakse.

"Prije nekoliko nedjelja pregledala sam osobu u ranim četrdesetim godinama kojoj je tek dijagnostikovan visok krvni pritisak. Kada sam uradila ultrazvuk, zid lijeve komore, glavne srčane pumpe, bio je značajno zadebljan", ispričala je.

"To znači da je ta osoba već dugo imala nelečen visok krvni pritisak. Da tog pacijenta nismo počeli da liječimo, vremenom bi razvio srčanu insuficijenciju. Dakle, visok krvni pritisak je izuzetno opasan, iako ga ne možete osjetiti", zaključila je doktorka.

Može dovesti do ozbiljnih komplikacija

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) takođe upozorava da visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. Navode da promjene životnih navika i ljekovi mogu značajno pomoći u kontroli ovog stanja.

Iz NHS-a ističu da visok krvni pritisak najčešće nema simptome, ali je veoma čest, posebno kod starijih osoba. Pored godina, rizik povećavaju i drugi faktori.

Na primjer, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i dugotrajan stres spadaju među glavne faktore rizika.

"Veći rizik imate ako ste afričkog, karipskog ili južnoazijskog porijekla", navodi NHS.

NHS savjetuje redovnu kontrolu krvnog pritiska ukoliko pripadate rizičnoj grupi ili sumnjate na povišene vrijednosti, kao i da se za sve zdravstvene nedoumice obratite svom izabranom ljekaru.