Za dobar i ljekovit čaj, od koga ćete imati višestruke koristi, potrebna vam je samo šolja vrele vode i jedna svima dobro znana biljka, kopriva, koju srijećemo na svakom koraku. Prirodno stanište ove korovske biljke prvobitno je bila Evropa, Azija i Sevjerna Afrika. Kasnije se proširila po čitavom svetu. Njena lekovita svojstva poznata su bar od 3. vijeka prije nove ere ako ne i ranije. Kopriva (lat.urtica dioica) je samonikla biljka u narodu poznata i kao obična kopriva, pitoma kupina, pasja kopriva, žara, žegavica.
Prepoznatljiva je po svojim zelenim srcolikim listovima prekrivenima sitnim dlačicama koje žare (otuda i naziv žara). Ljekoviti su svi njeni djelovi – lišće, cvijet, stabljika, korjen i sjeme.
Danas koprivu, nažalost, mlađi naraštaji doživljavaju kao korov i nastoje da je pošto poto iskorijene iz bašte ili voćnjaka. Ali, stariji o njoj imaju drugačije mišljenje – potvrdiće da je ona u prošlosti bila izuzetno cijenjena te svakodnevno korišćena kao hrana, ali i lijek.
Kopriva – kroz istoriju univerzalni lijek
Prvi tragovi upotrebe ove biljke potiču još iz prvog vijeka, kada je korišćena kao lijek protiv prehlade i opšte slabosti te kao snažno sredstvo za detoksikaciju organizma. Kroz istoriju, kopriva je korišćena kao izvrstan diuretik i laksativ te odlično sredstvo za liječenje oteklina, nepravilne menstruacije, krvarenja, upale pluća, astme, bolesti slezene, gangrenoznih rana te mnogih drugih oboljenja.
U 17. vijeku poslužila je kao protivotrov kod uboda otrovnih životinja te za liječenje kamenaca i pijeska u bubrezima i mokraćnim kanalima, kožnih infekcija, bolova u zglobovima, gihta i išijasa. Poznata i široko primjenjivana je stara ruska tradicija žarenja tijela koprivom u svrhu jačanja cirkulacije i ublažavanja reumatskih tegoba.
Takođe, u Rusiji se kopriva tradicionalno koristi i za liječenje bolesti jetre i žuči. U engleskoj i njemačkoj fitoterapiji ona je cijenjeno sredstvo za suzbijanje upala mokraćnih kanala i tegoba s prostatom. Zbog velike koncentracije željeza u mnogim kulturama se od davnina upotrebljava za liječenje anemije i nedostatka energije. Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega vjekovima zauzima posebno mjesto u tekstilnoj industriji. U mnogim zemljama domaćice su je koristile za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa tako što bi prljavu površinu izribale koprivom, isprale vodom i potom obrisale čistom krpom.
Riznica hranljivih nutrijenata
U ovoj široko rasprostranjenoj zeljastoj biljci kriju se mnogi dragocjeni nutrijenti. Obiluje vitaminima C, A, K, B2.
Sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, flavonoide, tanin, klorofil, karoten, lecitin, fitosterol, acetilholin te pantotensku, mravlju, sirćetnu i silicijsku kiselinu. Korijen koprive sadrži velike količine željeza, stoga se tradicionalno koristi u liječenju anemije kao i protiv peruti u kosi, opadanja kose te za njeno jačanje. Zbog visokog udjela magnezijuma kopriva je odlično sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih grčeva kao i opšte slabosti, umora i iscrpljenosti. Mineral silicijum je od velikog značaja za zdravlje kože, zbog čega je kopriva u fitoterapiji nezaobilazan lijek za suzbijanje akni, ekcema, herpesa, lišajeva i gljivica.
Zahvaljujući vitaminu K, pomaže u zaustavljanju krvarenja te se stoga preporučuje za regulisanje obilnih menstruacija kao i za zaustavljanje krvarenja iz nosa. Odlična je pomoć u liječenju hroničnih upala mokraćnog kanala jer u svom sastavu sadrži trijeslovine, tvari koje suzbijaju razvoj bakterija. Lecitin prisutan u koprivi ublažava bolne zglobove, pospješuje probavu te njeguje i jača kosu. Pospješuje pamćenje i pomaže kod osjetljivosti na vremenske promjene.
Ljekovita svojstva
Uključivanjem koprive u ishranu obogatićete svoj organizam velikom količinom vitamina A. Jedna šolja čaja od koprive vam pruža trostruku dnevnu dozu ovog vitamina. Vitamin D je još jedan važan nutritijent koprive. On zajedno sa kalcijumon radi na jačanju kostiju i zuba i čiva vaše zglobove.
Čaj od koprive je takođe odličan izvor vitamina K koji je neophodan za zgrušavanje krvi. Jedna šolja sadrži od 300 do 500 procenata dnevnih potreba. Međutim, pošto organizam ima sposobnost da skladišti vitamin K kao i vitamin A ne postoji opasnost od prekomjernih doza.
Ako se slabo izlažete suncu posebno u zimskim mjesecima veliki su izgledi da ćete patiti od deficita D vitamina. Čaj od koprive je napitak koji će vam pomoći da ga nadoknadite.
Korijen i list koprive su bogati vitaminima i mineralima zatim gvožđem, kalijumom, manganom, magnezijumom i i silicijumom. Jedna šolja čaja od koprive sadrži čak 1.46 miligrama gvožđa što je 7.7 do 17.5 procenata potrebnog dnevnog unosa. Potrebe se razlikuju u zavisnosti od godina i opšteg stanja organizma.
Količina kalcijuma u koprivi je takođe značajna: 1 šolja čaja od koprive obezbjeđuje našem organizmu od 32.9 do 42.8 procenata dnevnih potreba ovog minerala. Kalcijum je zadužen za čvrstinu naših zuba i kostiju, a takođe može ublažiti PMS simptome kao što je glavobolja, promjene raspoloženja i nadimanje. Prirodni izvor energije i vitalnosti.
Pomoć u detoksikaciji organizma
Pomalo neugledna biljka izvrsna je pomoć u detoksikaciji organizma. Podstiče rad probavnog sistema, pospješuje izlučivanje tečnosti, čisti krv i mokraćne kanale. Kopriva pomaže u izlučivanju viška mokraćne kiseline iz tijela, pa služi kao narodni lijek za tegobe povezane s gihtom. Upravo stoga je snažna pomoć u ublažavanju tegoba povezanih s nakupljanjem i zadržavanjem toksina u organizmu te kao prirodna pomoć protiv parazita u tijelu.
Prirodni izbor za trudnice
Kopriva je biljka koju je preporučeno koristiti i u najosjetljivijem dijelu ženinog života – trudnoći, kada se koristi u obliku čaja, dok se svježe cijeđeni sok od koprive (iz sokovnika) ne preporučuje.
Budući da obiluje željezom, prirodan je izbor za sprečavanje i liječenje trudničke anemije te podstiče cirkulaciju. Pomaže radu bubrega, ublažava stres, reguliše rad hormona i smiruje upale. Zahvaljujući magnezijumu, smanjuje grčeve u nogama i ublažava porođajne bolove te doprinosi smanjenju umora i malaksalosti.
Može pomoći kod hemeroida te spriječiti krvarenje nakon porođaja. Postiče stvaranje majčinog mlijeka. Čaj od koprive dobro je piti već od 2. tromesječja i u cijelom periodu dojenja. Pomaže i u obnovi kose te osigurava zdravu i čistu kožu.
Kopriva protiv opadanja kose
Naše bake znaju da je list koprive gotovo čudotvoran za jačanje kose i njenog korijena. Već su vam sigurno svima poznati šamponi od koprive i pripravci kojima se ispira kosa kako bi bila sjajnija i korjen jači.
Protiv bubuljica
Suvo lišće koprive primenjeno spolja može olakšati vaše muke sa bubuljicama. Ekstrakt od suvog lišća odličan je za njegu masne kože, jer uspješno reguliše proizvodnju viška sebuma.
Za liječenje ekcema
Tinktura od lista koprive primijenjena površinski na mjesto zahvaćeno ekcemom može značajno da ublaži simptome ove uporne kožne bolesti, a od koristi može biti i detosksikacija iznutra. Tada pijete čaj od koprive.
Za zdravlje srca
Korpiva kao lek čuva srce. Sadrži beta-sitosterol koji apsorbuje masnoću prisutnu u krvnim sudovima. Na taj način sprčeva srčane bolesti i održava nivo holesterola i triglicerida u krvi na normali.
Ostale poznate dobrobiti koprive:
jača imunitet; smiruje simptome reumatizma i artritisa; pomaže kod menstrualnih bolova i predmenstrualne nadutosti; snižava krvni pritisak i šećer u krvi; pomaže kod glavobolje i nesanice; ublažava bolesti disajnih puteva; eliminiše kožne probleme; suzbija infekcije urinarnog trakta; uništava crijevne parazite; njeguje i jača kosu; posdstiče laktaciju.
Redovnim konzumiranjem ljekova od ove čudesne biljke možete prevenirati mnoge bolesti te ublažiti i pomoći pri liječenju i težih zdravstvenih tegoba. Stoga, uvedite u svoj dnevni ritual barem 1-2 šoljice čaja ili soka od koprive.
Za liječenje težih oboljenja jedna ili dvije šoljice neće biti dovoljne. U tom slučaju svakodnevno konzumirajte litru do dvije napitka.
Koprivu možete iskoristiti za pripremu čaja, soka, meda, likera, sirupa, tinkture ili njome obogatiti vaša omiljena jela.
2 čajne kašike lišća koprive dobro oprati i sitno narezati te preliti s 250 ml ključale vode. Poklopiti i ostaviti oko pet minuta da odstoji. Nakon što čaj procijedite, spreman je za konzumaciju.
Oblozi od koprive
Oblozi od koprive su vrlo korisni za ublažavanje reume i upala. Pripremaju se tako da se svježi listovi koprive preliju vrućom vodom, zatim se u tu tečnost uroni tkanina koja se potom omotava ili polaže na bolna mjesta. Oblozi od svježe iscijeđenog soka koprive stavljaju se na oči za ublažavanje i smirivanje upale očiju. Poznata je i stoljetna upotreba toplih obloga koprive u svrhu izvlačenja otrova iz organizma.
Kupka od koprive
Koristi se za ublažavanje tegoba kao što su grčevi, umor, gljivice na nogama i bolesti krvnog sistema. Oko 200 g koprive stavite u platnenu vrećicu (možete je sašiti sami, od gaze). Potopite koprivu u vruću kupku i ostavite desetak minuta. Provedite u kupki barem 20 minuta. Za snažnije djelovanje nakon korišćenja kupke nemojte se tuširati. Primjenjujte svakodnevno oko 4 mjeseca.
Sirup od koprive
Domaći sirup od koprive starinski je eliksir za jačanje krvi, bolji rad bubrega, prirodni napitak koji pomaže kod astme i alergija te kod problema s opadanjem kose. Ujedno, poznat je i kao napitak koji liječi anemiju.
Sastojci: 200 g vrhova koprive; 4 limuna; 2 l vode; 1 kg meda
Priprema: U posudi pomiješajte vodu, dobro oprane vrhove koprive i limun narezan na kolutove. Ostavite smjesu da odstoji 24 sata. Nakon toga dodajte med i prokuvajte do vrenja. Ohladite, procijedite, sipajte u tegle i ostavite na hladno. Domaći sirup ima rok trajanja od 6 mjeseci. Kod konzumacije razblažite vodom.
Tinktura od koprive
Tinktura od koprive koristi se za vanjsku i unutrašnju upotrebu. Prirodni lijek za anemiju i snažan imunitet. Pomaže u suzbijanju urinarnih infekcija, kod viroze, gripe i prehlade.
Ublažava alergijske reakcije, naročito na polen. Saveznik je organizma u izbacivanju viška tečnosti te podstiče njegovo čišćenje i obnovu.
Kod spoljne primjene, nekoliko kapi tinkture koprive utrljava se u vlasište, kako bi se ojačao korijen i potaknuo rast kose.
Sastojci: 20 g suvog korena koprive; 100 ml alkohola (70%)
Priprema:
Korijen koprive prelijte alkoholom, poklopite i ostavite da odstoji 14 dana (povremeno protresite).
Procijedite, ulijte u staklene boce i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.
Primjena: Uzimajte po 20-30 kapi tinkture, razblažene s čašom vode, tri puta na dan. (Koristite li kupovnu tinkturu, poštujte navedeno doziranje).
Berba i čuvanje
Ova biljka je vrlo skromna, što se uzgoja tiče i podjednako uspjeva na gotovo svim vrstama tla. Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od ulice i zagađenih zona. Mladi listovi koprive, ubrani prije cvatanja su najukusniji za konzumaciju i najbolji su lijek. Idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od marta do maja), prije cvatanja, a može se brati i u jesen prije formiranja sjemena. Prilikom berbe, obavezna je zaštita ruku rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrb, bol, crvenilo i oteklinu. Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10-15 cm od vrha) koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu.
Mnoge domaćice je nakon kratkog blanširanja zamrzavaju te koriste tokom zime kao zamjenu za spanać ili blitvu. Ako želite da je osušite i koristiti cijele godine, lišće koprive osušite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušeno se posprema u papirnate ili platnene kutije ili vrećice. Korijen se vadi u proljeće i jesen. Nakon što se četkom dobro očisti od zemlje, suši se kao i lišće, u hladovini, na prozračnom mjestu.
Priredila:A.Š.
