Ovo su prvi znaci dehidratacije koje mnogi ne prepoznaju na vrijeme

Jedan od prvih znakova dehidratacije je osjećaj žeđi, ali kada se on pojavi organizam je već počeo da gubi potrebnu količinu tečnosti. Uz žeđ se često javljaju suva usta, ispucale usne, suv jezik, kao i tamnija mokraća i ređe mokrenje, što ukazuje da tijelu nedostaje voda.

Mnogi osjećaju izražen umor, manjak energije, glavobolju, vrtoglavicu i slabiju koncentraciju. Kod nekih osoba mogu se javiti razdražljivost, grčevi u mišićima, suva koža i osjećaj omamljenosti.

Kod beba i male djece simptomi mogu biti manje uočljivi, ali vrlo ozbiljni. Suve pelene, plač bez suza, uvučena fontanela i neuobičajena pospanost mogu ukazivati na ozbiljan manjak tečnosti.

Ako organizam nastavi da gubi tečnost, stanje može postati ozbiljno. U težim slučajevima dolazi do ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, gotovo potpunog prestanka mokrenja, zbunjenosti, izražene slabosti, pa čak i gubitka svijesti ili napada.

Kod djece se mogu javiti upale oči, veoma suva i naborana koža, kao i nagli gubitak tjelesne težine, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi koje mnogi zanemare

Neki znaci dehidratacije lako se mogu pomiješati sa drugim tegobama. Loš zadah, suva i osetljiva koža, glavobolja, slabija koncentracija ili osjećaj gladi često su posledica nedovoljnog unosa tečnosti, a ne nekog drugog zdravstvenog problema.

Kako se pravilno hidrirati?

Najvažnije je tečnost nadoknađivati postepeno. Vodu treba piti u manjim gutljajima tokom cijelog dana, a ne odjednom u velikim količinama. Kod većeg gubitka tečnosti korisni su napici sa elektrolitima ili oralne rehidracione otopine koje pomažu nadoknadu izgubljenih minerala.

Tokom oporavka preporučuje se izbjegavanje alkohola i većih količina kofeina jer mogu dodatno doprinijeti gubitku tečnosti. Ako je dehidratacija nastala zbog visokih temperatura, osobu treba skloniti u hlad ili klimatizovan prostor.

Ko je najugroženiji?

Najveći rizik imaju bebe i mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa dijabetesom ili bolestima bubrega, kao i svi koji dugo borave na suncu ili obavljaju težak fizički posao.

Najbolja zaštita je redovan unos tečnosti tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Tokom vrućina i fizičke aktivnosti potrebno je piti više vode, a hidrataciji doprinose i voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, krastavca i dinje.

Ako se uz simptome dehidratacije pojave nesvjestica, jaka slabost, zbunjenost, krv u stolici ili povraćanju, ili osoba gotovo uopšte ne mokri, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.