Toplotni talasi mogu ozbiljno da pogoršaju ova zdravstvena stanja

Tokom ljetnjih vrućina visoke temperature mogu ozbiljno pogoršati postojeća zdravstvena stanja, upozoravaju ljekari. Srčani bolesnici, osobe sa bubrežnim kamencima, gihtom i sklonošću ka migrenama posebno su izloženi riziku.

Građanima se savjetuje da piju dovoljno tečnosti, borave u rashlađenim prostorima, izbjegavaju izlaganje suncu i da provere kako su rodbina i komšije. Takođe se podsjeća da se mala djeca i kućni ljubimci ni u kom slučaju ne smeju ostavljati bez nadzora u vozilima.

Tokom toplotnih talasa osobe sa određenim zdravstvenim tegobama mogu primijetiti pogoršanje, a ljekari ističu četiri stanja koja su posebno rizična.

Srčane bolesti

Fiziolog Majkl Kraford objasnio je kako ekstremna vrućina utiče na srce.

"Kardiovaskularni sistem mora uložiti dodatni napor kako bi otpuštao toplotu i rashladio tijelo. To dovodi do ubrzanog rada srca i pojačanog znojenja, što može uzrokovati pad krvnog pritiska. Što duže boravite na vrućini, to je opterećenje za srce veće", kaže Majkl.

Vruće vrijeme takođe može izazvati tahikardiju, odnosno ubrzan rad srca, koja u nekim slučajevima može biti opasna po život.

Bubrežni kamenci

Urolog dr Araš Akavein iz bolnice Cedars-Sinai upozorava da su ljudi tokom vrućina izloženiji riziku od bubrežnih kamenaca.

"Dehidratacija u toplim i suvim uslovima predstavlja veliki rizik za nastanak kamenaca. Što se više znojite i gubite tečnost, to urin postaje koncentrovaniji. Kada je previše koncentrovan, minerali se lakše kristališu i stvaraju kamenac", upozorava doktor.

Giht

Ljudi koji boluju od gihta, oblika artritisa, treba da budu posebno oprezni tokom ljetnjih mjeseci. Istraživanja pokazuju da toplo i vlažno vrijeme može povećati rizik od napada gihta, čak i kada se boravi u klimatizovanim prostorima.

"Više temperature uzrokuju pojačano znojenje, što može dovesti do dehidratacije", objašnjava organizacija Gout Education Society.

"Dehidratacija pak može povisiti nivo mokraćne kiseline, što podstiče napade gihta", dodaju iz organizacije.

Glavobolje

Promjene pritiska i temperature mogu izazvati glavobolje, pa su osobe sklone migrenama podložnije napadima tokom vrućina. Prema fondaciji za migrene, trećina oboljelih navodi dehidrataciju kao okidač.

Jaka sunčeva svjetlost takođe može da izazove glavobolje i aktivira nervne puteve osjetljive na svjetlost povezane sa migrenom.

"Stres izazvan visokim temperaturama takođe podiže nivo kortizola, što je još jedan poznati okidač", dodaje zdravstvena organizacija WMC Health.

Preuzmite našu aplikaciju