Zašto dolazi do moždane magle: Utiče na koncentraciju i mentalnu usporenost

Pogotovo nakon vikenda, može im biti teško da se vrate u svakodnevno funkcionisanje. Mentalna magla često se naziva moždanom maglom iako sama po sebi nije medicinsko stanje, a odnosi se na skup kognitivnih simptoma poput poteškoća s koncentracijom, zaboravnošću i mentalnom usporenošću.

Svakodnevni razlozi za ovu pojavu mogu uključivati menopauzu te autoimuna stanja, ali se može pojaviti i kada imate previše stvari odjednom na umu. Dr. Tharaka je za Morning Live izdvojila nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da riješite ovo stanje.

Moždana magla se može desiti bilo kome i to nije neuspjeh ili znak da se ne nosite sa situacijom. Često je to jednostavan način na koji vaš mozak govori da je umoran, pod stresom ili preopterećen. Važno je da se podsjetite da je moždana magla obično privremena I da je u redu usporiti, delegirati zadatke ili tražiti pomoć kada vam je potrebna.

Uz to, savjetuje se da smanjite umor od donošenja odluka uspostavljanjem ritma u svojim danima, a predvidljiva struktura može smanjiti pritisak na vašu radnu memoriju. Takođe, korisno je da stvorite jutarnju i večernju rutinu, čak i nešto jednostavno poput slaganja odjeće ili pripreme doručka unaprijed, jer to oslobađa vaš um od stalnog donošenja odluka.

Savjetuje se da pokušate namjerno planirati kratke pauze između aktivnosti, čak i samo pet do 10 minuta za istezanje, piće, izlazak vani ili mirno sjedenje. Osim toga, pokušaj držanja svakog sastanka, zadatka i podsjetnika u glavi može brzo dovesti do mentalnog nereda i zaboravnosti. Uz to, san je neizostavan jer daje vašem mozgu vremena za odmor, a savjetuje se da ciljate na sedam do devet sati sna svake noći. Tijela se sastoje od 60 posto vode, a čak i blaga dehidracija može vas učiniti nekoncentrisanim, pa je bitno da držite vodu pri ruci i redovno je pijuckate.

Kretanje tijela potiče protok krvi i kiseonika u mozak što vam pomaže da jasnije razmišljate. Korisno je da pokušate ići u kratke šetnje, lagano trčanje i redovno istezanje. Hranite svoj mozak cjelovitim namirnicama, a ne prerađenim. Hronični stres preplavljuje tijelo koritzolom, hormonom koji pomaže u regulaciji reakcije tijela na stres, a to vam može zamagliti razmišljanje. Pronađite načine za smanjenje stresa vježbama disanja, svjesnošću i hobijima.