Vanredno stanje zbog nestašice vode - turizam "isušuje" grčka ostrva

Grčko Ministarstvo životne sredine i energetike zvanično je proglasilo egejska ostrva Alonisos i Tinos područjima u vanrednom stanju zbog ozbiljnog nedostatka pijaće vode.

Odluka je donijeta baš u trenutku kada ljetnja turistička sezona ulazi u svoj vrhunac, što dovodi do ogromnog i neodrživog porasta potrošnje vode na ovim ostrvima, prenosi Nova.rs.

Iako status "vanrednog stanja" prvenstveno predstavlja administrativnu meru, njegove posljedice su veoma praktične. Ovim statusom lokalne samouprave dobijaju zakonsko pravo da zaobiđu uobičajene, dugotrajne procedure javnih nabavki.

To im omogućava da ubrzaju realizaciju ključnih projekata upravljanja vodnim resursima, preskoče birokratske prepreke i odmah iznajme privremena mobilna postrojenja za desalinizaciju kako bi se pripremili za sušnu sezonu, piše Greek Reporter.

Kriza sa vodom

Kriza sa vodom u Grčkoj nije novost. Tokom protekle godine, niz vanrednih situacija povezanih sa vodosnabdijevanjem zahvatio je neka od najpopularnijih turističkih odredišta.

(VIDEO)Prodaje se ostrvo u Grčkoj: Košta manje od stana

Na Jonskom moru intervencije su bile neophodne na Krfu, dok se sve duža lista poznatih egejskih ostrva, među kojima su Karpatos, Leros, Patmos, Astipaleja, Simi, pa čak i Egina u Saronskom zalivu, suočava sa ozbiljnom krizom vodosnabdijevanja.

Posebno zabrinjava činjenica da su čak i glavni rezervoari koji snabdijevaju šire područje Atine zabilježili istorijski nizak nivo vode, što je izazvalo zabrinutost širom zemlje.

Turizam isušuje egejska ostrva

Turizam je nesumnjivo ključni pokretač grčke privrede, ali njegov uticaj na potrošnju vode je ogroman. Ostrva sa svega nekoliko hiljada stalnih stanovnika redovno primaju desetine hiljada posjetilaca između juna i septembra.

Prosječan turista troši i do četiri puta više vode dnevno od lokalnog stanovnika, uglavnom zbog luksuznih sadržaja kao što su bazeni, svakodnevna promjena posteljine, bogato uređeni hotelski vrtovi i velika potrošnja u ugostiteljskim objektima.

Ovaj nagli skok potražnje dolazi upravo u periodu kada su prirodni vodni resursi na najnižem nivou.

Pošto klimatski modeli predviđaju sve toplija i suvlja leta, oslanjanje Grčke na privremena rješenja poput desalinizacije ukazuje na širi, sistemski problem.