Ako se osoba iznenada onesvjesti ili prestane da diše, reaguje se instinktivno. Ali doktori kažu da biste mogli da spasite nečiji život ako ne dopustite emocijama da vas obuzmu.

Dr Džon Tores, koji radi na odeljenju hitne pomoći u bolnici „Premier Urgent Care“ u Kolorado Springsu, za „Today“ je otkrio koje su to greške koje se prave u hitnim slučajevima.

Prvo zovete voljene osobe

Vjerovali ili ne, kada se dogodi nezgoda, mnogi ljudi prvo zovu voljene osobe kako bi zatražili pomoć. Ali dr Tores upozorava da prvo poziv treba uputiti hitnoj pomoći. Rekao je da se pozivanjem drugih osoba gubi dragocjeno vrijeme.

„Kada stignete u bolnicu, možete zvati koga god želite“, upozorio je.

Ne vozite osobu u bolnicu

Iako se možda čini bržim, dr Tores kaže da sopstveni prevoz unesrećenog zapravo odlaže njegovo liječenje.

„Vozila hitne pomoći opremljena su medicinskim uređajima i u njima rade medicinski stručnjaci koji pomažu pacijentima. Uređaji u vozilu mogu da uključe monitore za praćenje otkucaja srca i defibrilatore, vakuumske čašice ili aspiratore koji mogu da oslobode disajne puteve i inkubatore za održavanje toplote kod pacijenata. Vožnja nekoga u bolnicu može da se pokaže vrlo ometajućom za vozača, povećavajući rizik od nesreća“, kaže doktor.

Ne ostavljajte osobu na odeljenju hitne pomoći

Nakon što nekoga dovezete u bolnicu, vaš posao nije gotov. Dr Tores kaže da bi trebalo sačekati dok se ne uvJerite da je osoba dobro, a možda ćete moći da odgovorite i na neka pitanja doktora o tome šta se dogodilo, prenosi Index.hr.

„Osobe koje dođu na hitnu pomoć ne mogu da razmišljaju trezveno, naročito ako su povrijeđene. Dakle, važno je imati nekoga ko može da odgovori na pitanja“, objasnio je.

Zaboravljate punjač za mobilni telefon

Uvijek je ključno imati punjač za mobilni telefon kod sebe za hitne slučajeve.

„Ne mogu vam reći koliko ljudi dođe i ostane bez baterije jer u bolnici čekaju i po 10 do 12 sati“, dodao je dr Tores.