-PIŠE: prof. dr Nedeljko LATINOVIĆ
Ovo oboljenje se javlja svake godine u našim zasadima šljive gdje pričinjava znatne štete. Prouzrokovač ove bolesti je fitopatogena gljiva Polystigma rubrum. Gljiva izaziva prijevremeno otpadanje listova, što negativno utiče na pravilno dozrijevanje plodova i onemogućava dozrijevanje mladara koji su zimi skloni izmrzavanju. U godinama sa jačim napadom može doći do potpunog opadanja listova. Jedan od bitnih razloga pojave neujednačenog prinosa tokom godina kod šljive je i ovo oboljenje.
Prema ovom oboljenju je posebno osjetljiva sorta šljive požegača, a čačanske sorte i sorta stenlej su nešto otpornije. Simptomi se javljaju jedino na listovima, na kojima u početku dolazi do pojave žućkastih pjega, nakon čega one prelaze u žutonarandžastu, a na kraju crvenonarandžastu boju. Pjege su sitne, veličine od nekoliko mm pa do maksimalno 1,5 cm.
Gljiva prezimljava na otpalom lišću i njeni reproduktivni organi (askospore) se počinju oslobađati u proljeće u vrijeme kretanja vegetacije. Askospore se putem vjetra raznose u zasadu šljive i padaju na mlade listove, gdje u kapi kiše klijaju i ostvaruju infekciju. Najosjetljiviji period je prvih 15-20 dana od kretanja vegetacije. U ovom periodu se oslobađa najviše askospora sa otpalih listova, kada su mladi listovi najosjetljiviji. Intenzitet zaraze u ovom periodu zavisi od količine i učestalosti padavina.
Pošto gljiva prezimljava u otpalim listovima, njihovo sakupljanje ili zaoravanje predstavlja značajnu mjeru za smanjenje infekcionog potencijala ovog patogena. U zasadima u kojima se drže domaće životinje, primjećen je manji intenzitet oboljenja, jer one jedu lišće koje otpada u jesen i na kojem gljiva prezimljava.
Sa primjenom hemijskih sredstava za zaštitu bilja (u ovom slučaju fungicida) treba početi odmah sa početkom listanja, jer se tada ostvaruje infekcija. Fungicid treba nanijeti na listove prije kiše da bi spriječili ostvarivanje infekcije. Ukoliko postoje uslovi za ostvarivanje infekcije (kiša), neophodno je obaviti još dva prskanja nakon prvog u intervalu od 10 do 14 dana.
Za ovu namjenu mogu se koristiti sljedeće fungicidne aktivne materije: folpet, kaptan. U Sloveniji su za ovu namjenu, pored navedenih, registrovani još: ditianon i fluopiram + tebukonazol.
