Godišnje se u svijetu proizvede 460 miliona tona plastike, a taj se broj u poslednjih deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja, prenosi France 24 podatke Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), povodom Svjetskog dana zaštite okoline UN.
Od 2000. do 2019. taj se broj više nego udvostručio i nema znakova da proizvodnja pada, pa, ako se nikakve mjere ne preduzmu, globalna proizvodnja će se gotovo utrostručiiti do 2060. dosegnuvši 1.231 million tona plastike, prenosi N1.
Prema OECD-u, pet godina je maksimalni životni vijek gotovo dvije trećine plastike proizvedene svake godine. Pretežno korišćena za pakovanje hrane (31 posto), tekstila i robe široke potrošnje (20 posto), ta plastika često završi kao otpad nakon jedne ili samo nekoliko upotreba.
Broj tona plastičnog otpada proizvedenog u cijelom svijetu u 2019. je 353 miliona. Udio otpada dramatično varira u različitim zemljama i grupama: 21 posto dolazi iz Sjedinjenih Država, a 28 posto dolazi iz drugih država članica OECD-a, dok 19 posto dolazi iz Kine i 5 posto iz Indije. Preostalih 27 posto dolazi iz ostatka svijeta.
Prosječna količina plastičnog otpada proizvedenog po osobi godišnje u Evropi je 35kg, prema Eurostatu. Ta brojka odgovara otprilike 1000 boca kapaciteta 500 ml. Ukupno se godišnje u EU proizvede oko 30 miliona tona plastičnog otpada.
Devet posto je postotak plastičnog otpada recikliranog na globalnom nivou u 2019, prema OECD-u. Polovina preostalog plastičnog otpada odlazi na odlagališta, 19 posto se spaljuje, a 22 posto se odlaže u prirodu ili spaljuje na otvorenom. Sveukupno, 22 miliona plastičnih predmeta završi u prirodi svake godine.
Globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte u 2019. plastika je doprinijela s 3,4 posto, prema OECD-u. Osim što stvara zagađenje, plastika značajno doprinosi klimatskim promjenama. Većina tih emisija dolazi od proizvodnje i prerade fosilnih goriva, budući da se više od 99 posto plastike dobija iz nafte, gasa i uglja. Ako se njihova upotreba nastavi da povećava, kako se i predviđa, emisije povezane s plastikom činiće 15 posto ukupne globalne emisije ugljenika do 2050. godine, prema procjenama Human Rights Watch.
Procjenjuje se da između 400.000 i miliona ljudi u zemljama u razvoju godišnje umire od bolesti povezanih s lošim tretiranjem otpadom, posebno od otrovnih para koje se ispuštaju izgaranjem plastičnog otpada, prema studiji britanske agencije Tearfund.
U vodenoj okolini 139 miliona tona plastičnog otpada nakupilo se između 1970. i 2019., prema OECD-u, od čega 109 miliona tona u rekama i jezerima i 30 miliona tona u okeanima. Procjenjuje se da svakog minuta u okeanu završi plastika koja odgovara zapremini kamiona za smeće.
Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se zapetljaju u plastiku, 100.000 morskih sisara umire svake godine, prema raznim studijama. Osim mreža i plastičnih kesa, okean vrvi mikroplastikom – sićušnim komadićima prečnika manjeg od 5mm koji su rezultat raspadanja kesa, boca, guma, opušaka, vlakana odjeće i još mnogo toga.
Plavi kitovi progutaju 10 miliona komadića mikroplastike dnevno, prema studiji objavljenoj u magazinu Nature 2022. godine.
Pet grama plastike ljudi progutaju svake nedjelje, što je ekvivalentno kreditnoj kartici, prema australijskoj studiji objavljenoj 2019.
