Iković: Ćemovsko polje nije dobra lokacija za stočno groblje, iznad je podzemnog jezera

Njegova reakcija je uslijedila nakon što je Služba za poljoprivredu uzela u razmatranje predlog Budumira Mugoše, odbornika Evropskog saveza, da se stočno groblje gradi na Ćemovskom polju i taj predlog uputila na razmatranje gradonačelniku Saši Mujoviću od kojeg očekuju povratnu informaciju. Iković ističe da danas farmeri koji izgube životinju moraju sami naći rješenje za zbrinjavanje.

– Lokalne samouprave moraju obezbijediti infrastrukturu kao osnovnu obavezu prema stočarima, bilo da se radi o stočnom groblju ili o postrojenju za termičku obradu otpada od životinjskog porijekla - rekao je Iković.

Iković ističe da struka kaže da je zakopavanje životinjskih leševa higijenski i ekonomski najmanje opravdan način zbrinjavanja životinjskih nusproizvoda.

– Patogeni mikroorganizmi opstaju različito dugo u zakopanim leševima i mogu dospjeti na površinu podzemnim vodama. Ovo nije mišljenje aktivista već stav veterinarske i sanitarne struke. Tehnički standardi propisuju da lokacija stočnog groblja mora biti udaljena najmanje 500 metara od naseljenih mjesta i 200 metara od saobraćajnica. Groblje može biti odobreno na terenu gdje su podzemne vode dovoljno duboko, to jeste najmanje 2,5 do tri metra ispod površine, odnosno najmanje 4,5 metra za jamu grobnicu. Poznato je da se ispod Ćemovskog polja nalazi jezero i treba dobro provjeriti da li se nivo vode penje do ove visine, a prije toga razamotriti da li je urbanistički ispravno da groblje bude baš tu - kaže Iković.

On navodi da je Ćemovsko polje kraško polje, a jačina filtriranja u tom slučaju je mnogo manja nego kada se radi o glinovitom zemljištu.

– Stoga je rizično praviti stočno groblje tu čak i ako su podzemne vode na dubini oko 10 metara. Istraživanja dokazuju da vode u blizini stočnih groblja postaju zagađene od bakterija i gljivica nastalih trulenjem leševa. Iz tog razloga primjena standardnih tehničkih normi na kraško polje bez posebne hidrogeološke analize nije greška iz neznanja to je ignorisanje osnovne struke. Ćemovsko polje je pod snažnim pritiskom urbanizacije. Sanitarna zaštitna zona od 500 metara od stambenih objekata ne može se garantovati ni danas na ovoj lokaciji, a kamoli za deset godina. U uređenim državama stočno groblje se nalazi na oko najmanje 10 kilometara od grada - kaže Iković.

Za gradnju stočnog groblja razmotriti i Ćemovsko polje

Iković ističe da je neurbanizovani prostor Ćemosvkog predložen da bude dio evropske ekološke mreže Natura 2000 kao jednistvene stepe Crnoj Gori i Evropi.

– Takav prostor treba koristiti za odmor, edukaciju, sport, a ne za stočna groblja. Država treba da stvara regionalno postrojenje za termičku obradu životinjskih nusproizvoda jer su higijenski superiorna, ekološki prihvatljivija, ekonomski isplativija bez problematične lokacije. Crna Gora ne treba stočnu jamu na kraškom polju iznad podzemnog jezera koje otiče ka Morači i Skadarskom jezeru. Treba nam regionalno postrojenje na pravoj lokaciji, na pravom tlu, na pravoj udaljenosti od grada. Možemo mi bolje od privremenih rješenja jer ona nam traju već decenijama i ne daju dobre rezultate, a to nije pamento korišćenje prostora Ćemovskog polja - poručio je Iković..