On je u emisiji "Boje jutra" TV Vijesti saopštio da je ovaj stav dogovoren na sastanku sa predstavnicima KfW bankom i Ministarstva finansija 5. juna.
– Mora se čekati stav Vlade vezan za lokaciju u Botunu pa ćemo vidjeti dalje korake. Put u Evropsku uniju je naš fundament. Čitava šarenolika kolicija koja postoji na državnom nivou je okupljena oko jedinstvenog cilja. Svi mi imamo različite političke programe, različite vizije ali jedan jedinstveni cilj - ući u Evropsku uniju do 2028. godine. Ako se taj proces prolongira onda i čitava ova priča gubi smisao. Vidjećemo stav Vlade, ovo je kapitalni projekat, ovo nije pitanje samo Glavnog grada, ovo je par ekselans državno pitanje – rekao je Saša Mujović.
On je podsjetio da postoji veliko nezadovoljstvo mještana Botuna.
– To je bio jedan od razloga zašto sam krenuo u cijelu tu priču izmještanja odnosno tražnja neke alternativne varijatne, da se nekako zadovolje potrebe lokalnog stanovništva sa jedne strane, ali i sa druge strane vodi računa o novoj lokaciji koja neće ugroziti ni Glavni grad u smislu plaćanja velikuih penala i odšteta. Predlagali smo nekoliko opcija. Prva opcija je bila da u okviru aktuelne lokacije u Botunu unaprijedimo sve što se unaprijediti može - da povećamo zelenilo, da se ispust za prečišćavanje otpadnih voda pomjeri pet kilometara, da na kolektor u Botunu priključimo otpadne vode sa teritorije Gornje Zete. Išli smo korak dalje - moja ideja je bila da dio postrojenja izmjestimo sa teritorije Botuna - da spalionica mulja bude locirana na tetitoriji podgoričke Deponije. To se pokazalo kao neodrživo rješenje. Treći korak je bilo da se izmjesti kompletno postrojenje u neposrednoj blizini - jedna od opcija je bila Kokoti, a druga parcela unutar KAP-a. Te dvije parcele su vrlo blizu postojećoj lokaciji, konfiguracija terena je vrlo slična kao na postojećoj lokaciji i bilo utemeljeno vjerovati da se oprema od 47 miliona može implemetirati na toj lokaciji – naveo je Mujović.
Rekao je da nije počelo geodetsko ispitivanje na lokaciji u krugu KAP-a jer je stigao negativan odgovor od KfW banke i Evropske unije odnosno ministarstva.
– Oni su javno poručili da bi svako novo ispitivanje zahtijevalo vrijeme. To je tačno, ali sam smatrao da se u jednom prikladnom vremenu to ispitivanje moglo sprovesti. Jasan je stav Ministarstva finansija sa jedne strane i ovde dvije evropske institucije koje kažu da bi nam to prolongiralo i dovelo u pitanje zatvranje poglavlja 27 i na taj način blokirao naš put ka Evropskoj uniji – rekao je Mujović.
Pojasnio je da su sa jedne strane tražili alternativnu lokaciju te da to nije bilo gubljenje vremena, jer se uporedo sa tim nesmetano odvijale aktivnosti koje se tiču lokacije u Botunu.
–Da bi bilo što moglo da se gradi u Botunu potrebno je da postoji elaborat o procjeni uticaja tog postrojenja na životnu sredinu. Sledeći korak koji je napravljen - Vodovod se obratio Agenciji za zaštitu životne sredine sa potrebom da se im se izda saglasnost na taj elaborat. Formirana je sedmočlana komisija, sprovedene su rasprave i Agencija za zaštitu životne sredine je 31. marta ove godine dostavila Vodovodu spisak od 95 sugestija i komentara plus 36 sugestija sa javnih rasprava na koje Vodovod mora da odgovori u roku od 90 dana. Prema informacijama koje imam iz Vodovoda, njihov odgovor na pitanja će se desiti do 2. jula. Nakon 2. jula u roku od 25 radnih dana Agencija za zaštitu životne sredine cijeni odgovore koje je dobila, vrši reviziju, daje saglasnost ili vraća ponovo Vodovodu na doradu. Mislim da ćemo u septembru imati informaciju da li je sa aspekta uticaja na životnu sredinu ovo postrojenje štetno– naveo je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da je nekoliko puta razgovarao sa mještanima Botuna i da je njihov stav prilično čvrst, nepromijenjen.
–Podržani su i stavom Skupštine Opštine Zeta. Nije jednostavna situacija ali se uvijek može pregovarati, ljudski razgovarati pa da da vidimo na šta će sve to ispasti i da li ćemo moći da gradimo na toj lokaciji – rekao je gradonačelnik.
Mujović je rekao da su strani partneri spremni da do septembra budu strpljivi.
– Bitno je da pokazujemo "znake života", da radimo na tome. Jedan od koraka koje moramo u međuvremenu preduzeti jeste da Ministarstvo finansijamora se obratiti zahtjevom kfW banci za produženje trošenja nepotrešenog dijela kreditnih sredstava. Od kredita od 35 miliona eura ostalo je nepotrošeno nekih šest miliona eura. Rok za upotrebu tih sredstava ističe 30. juna i moramo tražiti prolongiranost, odnosno produžetak mogućnosti da trošimo ta sredstva i to ćemo, kako smo dobili nezvanične informacije od KfW banke dobiti ali moramo pokazati incijativu da se ozbiljno radi na ovom projektu – kazao je Mujović.
