Završene dvodnevne konsultacije u Skupštini Glavnog grada: Rasprave i pitanja bez odgovora

Uspostavlja se praksa koja jača učešće građana u radu lokalnog parlamenta, snaži povjerenje između institucija i zajednice i doprinosi donošenju kvalitenih odluka u opštem interesu, tako je Srđan Perić, predsjednik Skupštine Glavnog grada, zaključio dvodnevne konsultacije sa građanima i zainteresovanom javnošću povodom tačaka sjednice Skupštine Glavnog grada zakazane za 29. jul.

A kako se uspostavlja takva praksa ako ni juče niko od predlagača odluka nije bio u Skupštini pa je vođena jednostrana rasprava o kamenolomu Puteva, Agenciji za izgradnju, trasi auto-puta, restituciji, divljoj gradnji, radu mjesnih zajednica... to je pitanje koje ostaje.

Tokom rasprave Zvonko Saveljić je kazao da u ime porodice Radosava Ljumovića iznosi stav da se oni protive promjeni naziva narodne biblioteke koja 67 godina bitiše pod tim imenom. Perić je rekao da su dobili dokumentaciju iz biblioteke, da se radi od tri registratora materijala i pozvao građane da mogu izvršiti uvid.

Vukašin Milutinović, penzioner, je kazao da je predstavnik Mjesne zajednice „1. maj“ i da je došao da bi razjasnio sebi, a i ostalim građanima, situaciju u Glavnom gradu.

– Zabrinjava me odnos onih koji su podržali Perića za predsjednika, a nijesu danas ovdje da čuju glas naroda – kazao je Milutinović.

Prekinuo ga je Perić i kazao da su svi dobili poziv, da ima spriječenih jer je radno vrijeme, i svako je slobodan da dođe ili ne dođe. Tražio je da se ima u vidu ta okolnost i da se izbjegne politička priča.Milutinović je na to rekao da su ovo političke rasprave. Moramo, kaže, da se razjasnimo jer su prije mjesec dana u MZ pozvali zamjenika gradonačelnika Borisa Spalevića koji je došao sa timom i obećao mnogo stvari.

– Od tih aktivnosti nema ništa. Da li je to što nam je Spalević obećao i dalje važi u novom odnosu političkih snaga? To me interesuje - kazao je Milutinović.

Predstavnik grupe građana sa Malog brda Gordan Grdinić kazao je u jednom trenutku, nezadovoljan što ga Perić prekida, da ga razumije jer „vježba za 29. jul“. On je iznio problem legalizacije, gradnje vodovoda i tražio da se Malo brdo odvoji u posebnu mjesnu zajednicu. Stanovnik Doljana Zoran Ilić je rekao da govori u ime građana koji su platili urbanu sanaciju legalizujući objekte ali da nisu dobili adekvatnu infrastrukturu u naselju. Ukazao je i na loše urbanističke planove koji ne prate situaciju sa terena već se rade na osnovu satelitskih snimaka. Naveo je primjer ulice u kojoj živi da je urađen projekat ali da ne može biti realizovan jer teren to ne dozvoljava. Bivši advokat Budislav Minić iznio je kompletan problem porodice Đurišić iz Jerevanske ulice. Mato Radovanović,mještanin Stare varoši, tražio je da se povuče sa dnevnog reda Program uređenja prostora Glavnog grada osporavajući projekte koje kandiduje Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. On tvrdi da ti projekti imaju problem sa zakonskim utemeljenjem. Kazao je i da očekuje odgovor od nadležnog ministarstva da li je Agencija za izgradnju i razvoj registrovana u skladu sa Zakonom o provredenim društvima. Osvrnuo se i na mjesne zajednice iznoseći lični stav o nezakonitostima.

Konsultacija nema u statutu

U statutu Glavnog grada kao oblici neposrednog izjašnjavanja građana i odlučivanja su navedeni - inicijativa, građanska inicijativa, zbor građana, referendum (gradski i mjesni) i drugi oblici utvrđeni statutom. Sve to ima tačno određenu proceduru i svoje ishodište - zaključak, predlog, odluku... odnosno stvaranje obaveze određenim organima vlasti i to u određenom roku. Konsultacije, održane minula dva dana u Skupštini Glavnog grada, statut ne poznaje pa samim time ovaj događaj nema propisano ishodište, ali bi mogao da ima pravnu posljedicu. I politički epilog.

Tokom rasprave iznijeto je niz, na momente, kvalifikacija što je između ostalog medije dovelo u nezavidan položaj jer ne mogu da ispoštuju pravilo da se čuje druga strana. Konsultacije nijesu bile javna rasprave jer građanima niko nije odgovarao, a ne zna se ni ko odgovara za kvalifikacije koje su građani iznijeli u instituciji. U jednom momentu je rečeno da se vodi zapisnik, a u drugom bilješke.

Statut, recimo, kaže da građani imaju pravo da pokrenu inicijativu pred nadležnim organima radi razmatranja pitanja od interesa za stanovništo. To su linije u prevozu, izgradnja, proširenje groblja, asfaltiranje, bolje informisanje, izgradnja objekata... Precizirana je procedura - nadležni organ je dužan da zauzme stav i u roku od 30 dana da ih obavijesti. Tek ako organi ne postupe po toj inicijativi podnosioci se mogu obratiti gradonačelniku ili Skupštini.

Jedan od alata koji je ostavljen građanima je građanska inicijativa. Tako građani imaju pravo da pred Skuptšinom pokrenu promjenu akata za - utvrđivanje poreza, uređenje prostora... Za pokretanje potrebno je najmanje 1.000 potpisa, a Skupština Glavnog grada je dužna da se o toj inicijativi izjasni u roku od 60 dana. Po toj inicijativi Skupština odlučuje zaključkom - prihvata ili ne prihvata građansku inicijativu. Ako prihvati inicijativu određuje zadatke nadležnim organima. U slučaju neprihvatanja može da se raspiše refendum u toku od 90 dana nakon što je Skupština odlučivala.

Momčilo Popović sa Gornjeg Meduna iznio je stav mještana koji se protive gradnji kamenoloma Puteva. Kaže da ovaj projekat od početka prate kontraverze. On je kazao da u ovom projektu nije ispoštovana Arhuška konvencija koja predviđa da se mora konsultovati lokalno stanovništvo. Naveo je da je ta konvencija u Ustavu Crne Gore. Kazao je da nijednog razgovora nije bilo sa lokalnom zajednicom, dok se sa druge strane kupuje oprema, razmjenjuje zemljište.

– Kuči su zaprepašćeni, to je izuzetno organizovan dio glavnog grada koji je uložio dosta u infrastrukturu i kvalitet življenja, a koji je odjednom suočen sa tim da neka interesna grupa pokušava da im nametne projekat koji će ugroziti opstanak. Ne kažem kvalitet života, nego opstanak – rekao je Popović.

Advokat Dražen Milačić iznio je pravni status slučaja kamenolom. Kaže da je bi svi odbornici trebalo da se pozabave utvrđivanjem da li je ovdje po srijedi javni ili privatni interes. Iznio je sumnju da je riječ o korupciji. Milačić je tražio da se stavi van snage odluka o razmjeni zemljišta između privatnog lica i Puteva na lokaciji gdje je planiran kamenolom, da se javno objavi sva dokumentacija, da se zaustave svi radovi i da se sprovede nezavisna kontrola cijelog procesa.

Momo Laković sa Donjeg Meduna je kazao da se ideja o kamenolomu, bez obzira na odluke, neće realizovati.

Elizabeta Mrnjačević, Akcija za ljudska prava, govorila je u ime 20 NVO i sedam građanskih aktivista koji podržavaju razrješenje članova savjeta NB „Radosav Ljumović“ jer su glasali o nezakonitoj odluci o promjeni naziva ustanove. Ona je navela da njihovo protivljenje promjeni naziva nije protivljene Marku Miljanovu čije ime poštuju. Ljumović je bio, kaže ona, intelektualac, pjesnik, španski borac, novinar i za sedam decenija taj naziv biblioteke po njemu nikada nije bio osporen. Odluku vide kao brisanje Ljumovića iz kolektivnog sjećanja, maksiranu pričom o davanju pošte Marku Miljanovu.

Konsultacije s građanima u Skupštini Glavnog grada: Pozvani na dijalog, dobili monolog

Milodarka Novosel je u ime mještana dijela Rogama, naselja Ras, tražila da se formira posebna komisija koja će se baviti trasom auto-puta od Smokovca do Tološa. Ona je rekla da bi u toj komisiji trebalo da se skupe eksperti. Ta bi komisija uradila analizu kompletnu dokumentaciju i dokazala, kao kaže Novosel, da brojni dokumenti koji prate ovaj projekat su sporni ili uopšte ne postoje.

Dragoljub Bulatović govorio je o problemima Zlatice i problemom lokacije benzinske pumpe na Bulevaru Vilija Branta koja je tu po njegovoj ocjeni postavljena mimo pravila čime se ugrožava bezbjednost.

Darko Vlahović kaže da 100.000 opredijeljenih za gradnju istočne tribine Gradskog stadiona, u Programu uređenja prostora, nemaju svrhu. Kazao je da je tokom provjere dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole ustanovljeno da za četiri parcele nisu riješeni imovinski-odnosi, pozivajući se na dokument Ministarstva prostornog planiranja. On je kazao da je Agencija za izgradnju grada tražila od ministarstva prolongiranja rokove za rješavanje imovinskih odnosa. Naveo je da je Ministarstvo javnih radova u martu istočnu tribinu svrstalo u projekte koji neće biti realozovani tokom ove godine. Rekao je da šest godina traje taj proces, da je za tehničku dokumentaciju dato 600.000 i da je ovaj projekat pred SDT-om.

– Stavka za gradnju stadiona je čista obmana – kazao je on.

Građanin čije se ime nije moglo čuti tokom predstavljanja predstavio je problem bivših vlasnika zemljišta kod starog vinopodruma kao i sa nasipanjem puta u blizini Delte, uz konstataciju da je sada prioritet Botun, a ne ovaj dio Podgorice. I građanin sa Mareze ukazao je i na problem restitucije.

Preuzmite našu aplikaciju