Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da predloženi državni budžet za narednu godinu prati prioritete programa Vlade Srbije od 2022. godine do 2024. godine, među kojima je glavni cilj da se održi fiskalna stabilnost, sa fiskalnim deficitom od 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ona je u Skupštini Srbije, obrazlažući Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu, rekla da je zbog fiskalne stabilnosti predviđen fiskalni deficit od 3,3 odsto BDP, čime se nastavlja njegovo smanjenje i smanjenje javnog duga.
- Budžet je opet nikad veći, nikad veći za kapitalne investicije, nikad veća ulaganja u zaštitu životne sredine, u energetiku, prosvetu, nauku, inovacije, kulturu i sve ostale segmente društvenog i ekonomskog života. I dalje držimo da deficit pada, kao i javni dug ispod 60 odsto BDP-a, - rekla je Brnabić.
Dodala je da je fiskalni deficit prema rebalansu budžeta za 2022. godinu 3,9 odsto BDP-a, sada 3,3 odsto, što znači da „idemo prema deficitu koji je postojao prije kriznih godina“. Brnabić je istakla da će se Vlada i dalje boriti za kontinuirano povećanje plata i penzija i podsjetila da će se one od 1. januara u javnom sektoru povećati 12,5 odsto, za vojna lica 25 odsto, a penzije će biti veće 12,1 odsto.
- Jedina smo ili među rijetkim zemljama koja će imati rast plata i penzija koji je veći od projektovane inflacije, što znači da će realno biti veće u 2023. godini - rekla je Brnabić.
Dodala je da će minimalna cijena rada biti veća 14,3 odsto, kao i minimalna zarada, koja će od 1. janura 2023. godine iznositi 40.022 dinara. Uz to, kako je rekla, rasteretiće se i zarade kako bi se olakšalo poslovanje privrede, pa će se 12,5 odsto povećati neoporezivi dio bruto zarade, sa 19.300 na 21.712 dinara. Uz to smanjiće se i stopa doprinosa za PIO fond za jedan odsto pa će, prema njenim riječima, ukupno opterećenje na zarade biti 60 odsto.
Brnabić je rekla da je za 2023. godinu budžetom projektovan rat BDP od 2,5 odsto, što je zbog krize nešto manje nego što je ranije planirano, ali i dalje mnogo bolji nego u zemljama na evropskom kontinentu.
- Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda kumulativni rast Srbije za poslednje četiri godine krize je 13,1 odsto, što je dugi najveći rast na evropskom kontinentu, odmah iza Irske. Kumulativni rast Srbije će biti skoro četiri puta veći nego u EU gdje će biti 3,4 odsto - rekla je Brnabić.
Dodala je da će kumulativni rast Sjeverne Makedonije u istom periodu biti 3,3 odsto, a u Crnoj Gori 5,2 odsto.