Cicović: Teško ćemo nadomjestiti smanjenje broja ruskih turista

Hotelijer i predstavnik Privredne komore Crne Gore Željko Cicović u intervjuu za "Dan" upozorava da rast interesovanja sa tržišta Zapadne Evrope jeste ohrabrujući, ali da ruski turisti nijesu bili značajni samo po broju dolazaka, već i po dužini boravka, potrošnji i snažnoj povezanosti sa Crnom Gorom.

Prema informacijama sa tržišta i pokazateljima iz hotelskog sektora, rezervacije su trenutno na višem nivou nego u istom periodu prošle godine, što nam daje razlog za optimizam, kazao nam je Cicović.

Šta očekujete od predstojeće ljetnje turističke sezone, da li će biti bolja od prethodnih ili su pokazatelji lošiji nego lani?

- Na međunarodnom tržištu trenutno postoje okolnosti koje nam idu u prilog. Zbog nestabilne bezbjednosne situacije na Bliskom istoku i smanjene tražnje za pojedinim destinacijama koje turisti često doživljavaju kao dio tog regiona, poput Egipta i dijela Turske, primjetno je preusmjeravanje turističke potražnje prema evropskim destinacijama. Najveće koristi od tog trenda za sada ostvaruju Španija i Portugal, ali je značajan dio rezervacija preusmjeren i prema zemljama Balkana, prije svega Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji.

Istovremeno, primjetan je nastavak trenda većeg broja individualnih rezervacija i izraženijeg „last minute“ bukinga, što zahtijeva dodatnu fleksibilnost turističke privrede. Ohrabruje i značajno povećanje broja avio-linija prema Crnoj Gori. Avio-kompanije su ove godine odigrale veoma važnu ulogu u promociji destinacije, jer su kroz svoje prodajne i marketinške kanale dodatno povećale vidljivost Crne Gore na ključnim emitivnim tržištima.

Rast avio-saobraćaja dominantno dolazi kroz low-cost prevoznike, koji otvaraju nova tržišta i dovode novu strukturu gostiju. Takvi putnici uglavnom nijesu primarna klijentela hotela visoke kategorije, već češće koriste hotele srednje kategorije, privatni smještaj i apartmanski sektor. To doprinosi boljoj popunjenosti kapaciteta u srednjem cjenovnom segmentu, dok hotelima viših kategorija ostavlja dovoljno prostora da zadrže svoju tržišnu poziciju i cjenovnu politiku zasnovanu na kvalitetu usluge. Povećana dostupnost destinacije ne mora značiti pritisak na snižavanje cijena, već može doprinijeti kvalitetnijoj raspodjeli turističke potražnje kroz različite segmente ponude.

Takođe, jedan od najvećih izazova ostaju saobraćajna infrastruktura i kapaciteti aerodroma.

Dodatni rizik predstavlja i eventualno nekontrolisano povećanje cijena usljed rasta tražnje. Najvažnije je da povećan broj gostiju bude praćen odgovarajućim kvalitetom usluge. Gost će možda prvi put doći zbog dobre promocije, povoljnih tržišnih okolnosti ili dostupnih avio-veza, ali će se vratiti samo ukoliko dobije kvalitet, profesionalnu uslugu i osjećaj da je za svoj novac dobio vrijednost.

Zato vjerujem da će konačni uspjeh ove sezone zavisiti ne samo od broja dolazaka i noćenja, već prije svega od kvaliteta iskustva koje ponudimo svakom gostu. Ove godine najveći izazov možda neće biti kako dovesti goste u Crnu Goru, već kako svakom gostu pružiti uslugu zbog koje će poželjeti da se vrati i naredne godine.

Nedostatak radne snage sve izraženiji je problem turističke privrede. Šta se može uraditi na saniranju tog problema? Da li će on postati još akutniji nakon što Crna Gora postane članica EU?

- Nedostatak radne snage već godinama predstavlja jedan od najvećih izazova crnogorskog turizma, ali danas više ne možemo govoriti o sezonskom problemu. To je postao strukturni problem koji pogađa gotovo sve segmente turističke privrede. Nedostaju kvalifikovani konobari, kuvari, recepcioneri, sobarice, tehničko osoblje, ali sve češće visoki i srednji menadžment koji je ključan za održavanje kvaliteta usluge.

Turistička privreda trenutno uspijeva da održi poslovanje zahvaljujući angažovanju radnika iz trećih zemalja. Radna snaga iz Azije, Turske i drugih udaljenih tržišta posljednjih godina u značajnoj mjeri pomaže da se „ugasi požar“ i  djelimično obezbijedi nesmetano funkcionisanje hotela, restorana i drugih turističkih objekata. Međutim, to može biti samo dio rješenja, a nikako dugoročna strategija razvoja. Nijedna ozbiljna turistička destinacija ne može svoju budućnost graditi isključivo na uvozu radne snage.

Zbog toga su potrebne sistemske mjere. Prije svega, neophodna je reforma stručnog obrazovanja i jače povezivanje obrazovnog sistema sa potrebama privrede. Potrebno je dodatno stimulisati zapošljavanje domaće radne snage kroz poreske olakšice, unapređenje uslova rada i stvaranje jasnih karijernih puteva za mlade ljude koji žele da ostanu u turizmu. Istovremeno, procedure za zapošljavanje stranih radnika moraju biti efikasnije i predvidljivije, jer će crnogorski turizam još dugo imati potrebu za dodatnom radnom snagom iz inostranstva, pogotovo ulaskom u EU. 

Slobodno kretanje radnika donijeće brojne benefite, ali će istovremeno povećati konkurenciju na tržištu rada. Naši zaposleni dobiće mogućnost da mnogo lakše pronađu posao u državama koje imaju značajno veće plate i viši životni standard. Zato je važno da već sada počnemo da se pripremamo za taj trenutak. Rješenje nije u administrativnim ograničenjima niti u očekivanju da će ljudi ostati samo zato što vole svoju zemlju. Rješenje je u većoj produktivnosti, većim zaradama, boljim uslovima rada i stvaranju ambijenta u kojem će turizam biti prepoznat kao atraktivna i perspektivna profesija.

Često kažem da radnike nećemo zadržati patriotizmom, već kvalitetom života i zaradom.

Ulaskom u EU granice Crne Gore prema ostalim državama Zapadnog Balkana postaće „tvrde“. Poznato je da su tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine veoma značajna za naš turizam. Kako ćemo nadoknaditi izvjestan gubitak gostiju iz susjednih država?

- Tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine decenijama predstavljaju jedan od temelja crnogorskog turizma i sigurno je da će tako ostati i nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Zbog toga ne mislim da treba govoriti o dramatičnom gubitku gostiju, već o potrebi da se na vrijeme prilagodimo novim okolnostima.

Srbija će u velikoj mjeri ostati povezana sa evropskim sistemima putovanja, a očekuje se i primjena sistema elektronske registracije putovanja (EES i ETIAS), koji će omogućiti jednostavniji i efikasniji prelazak granica nego što se danas često predstavlja u javnosti. Međutim, činjenica je da će ulaskom u Evropsku uniju određene procedure biti drugačije i da će biti potrebno dodatno raditi na očuvanju konkurentnosti naše destinacije.

Odgovor na eventualno smanjenje dolazaka sa tradicionalnih tržišta ne može biti samo jedan potez. Potrebna je kombinacija mjera koja podrazumijeva dodatno unapređenje avio-povezanosti, otvaranje novih linija prema ključnim evropskim gradovima, snažniju promocijuCrne Gore na emitivnim tržištima i modernizaciju ukupnog turističkog proizvoda. U tom procesu veoma važnu ulogu ima Nacionalna turistička organizacija, ali i kompletan sistem lokalnih turističkih organizacija.

Dugoročno gledano, najveća greška bila bi da pokušavamo samo da nadoknađujemo eventualni broj gostiju. Mnogo važnije je da povećavamo kvalitet turističkog proizvoda, produžavamo sezonu i privlačimo goste veće platežne moći. Na kraju, uspjeh crnogorskog turizma neće zavisiti samo od broja dolazaka iz pojedinih zemalja, već od naše sposobnosti da budemo konkurentna evropska destinacija koja gostima nudi kvalitet, sigurnost i autentično iskustvo.

Ruski turisti, godinama okosnica ljetnje sezone i dobri potrošači, u sve manjem broju dolaze kod nas nakon uvođenja sankcija zbog rata u Ukrajini. Mogu li tržišta iz Zapadne Evrope eventualno nadoknaditi manjak dolazaka iz Rusije?

- Rusko tržište je decenijama bilo jedno od najznačajnijih emitivnih tržišta za Crnu Goru i teško je očekivati da bilo koje pojedinačno tržište može u potpunosti nadomjestiti njegov značaj. Ruski turisti nijesu bili važni samo zbog broja dolazaka, već i zbog dužine boravka, potrošnje i snažne povezanosti sa Crnom Gorom.

Dodatnu specifičnost predstavlja činjenica da veliki broj ruskih državljana posjeduje nekretnine u Crnoj Gori, da su mnogi godinama dolazili više puta godišnje i da su razvili snažne lične i poslovne veze sa našom zemljom. Zbog toga rusko tržište ne treba posmatrati isključivo kroz statistiku turističkih dolazaka, već kroz mnogo širi ekonomski i društveni kontekst.

Istovremeno, ohrabruje rast interesovanja sa tržišta Zapadne Evrope. Njemačka, Velika Britanija, Francuska, zemlje Beneluksa i Skandinavije pokazuju sve veće interesovanje za Crnu Goru. Zahvaljujući novim avio-linijama, boljoj povezanosti i intenzivnijoj promociji, dio manjka sa ruskog tržišta već je nadoknađen upravo dolascima gostiju iz zapadnoevropskih zemalja.

Međutim, treba biti realan i reći da se ne radi o identičnim profilima gostiju. Ruski turisti su tradicionalno ostvarivali duže boravke i bili među boljim potrošačima, dok su zapadnoevropski gosti često skloniji kraćim, ali češćim putovanjima. Zbog toga nije dovoljno posmatrati samo broj dolazaka, već i ukupne prihode, prosječnu potrošnju i efekat koji turizam ostvaruje na ekonomiju.

Smatram da Crna Gora ne treba i ne smije da se odrekne ruskog tržišta. Naprotiv, treba da bude spremna da, kada se za to steknu međunarodni uslovi, ponovo privuče goste koji su decenijama bili važan dio našeg turističkog prometa. Istovremeno, moramo nastaviti da razvijamo nova tržišta i smanjujemo zavisnost od bilo kojeg pojedinačnog emitivnog područja. Naš cilj ne bi trebalo da bude izbor između ruskih i zapadnoevropskih turista. Crnoj Gori su potrebni i jedni i drugi.

Koju dugoročnu strategiju razvoja turizma biste preporučili nadležnim državnim institucijama i privredi?

- Crnoj Gori u ovom trenutku nije potrebna nova strategija razvoja turizma. Strateški okvir već postoji i sadržan je u važećim planskim i razvojnim dokumentima koji su u velikoj mjeri kvalitetni, sveobuhvatni i usklađeni sa savremenim trendovima razvoja turizma. Pravi izazov nije donošenje novih strategija, već dosljedna i profesionalna realizacija onoga što je već definisano.

Turizam je dugoročan proces i ne može se razvijati od jedne do druge turističke sezone niti od jednog do drugog mandata. Potrebni su kontinuitet, profesionalizam i jasno definisani razvojni ciljevi koji će biti iznad dnevne politike i kratkoročnih interesa.

Ako želimo da Crna Gora postane cjelogodišnja, konkurentna i visokovrijedna turistička destinacija, moramo nastaviti sa diverzifikacijom turističkog proizvoda. To podrazumijeva dalji razvoj aktivnog turizma, wellness i zdravstvenog turizma, kongresnog turizma, sportskih događaja, gastronomije i kulturnih sadržaja koji mogu produžiti sezonu i povećati potrošnju gostiju.

Posebno važnim smatram profesionalizaciju sistema upravljanja destinacijom. Jednako važno je da lokalne turističke organizacije postepeno prerastu u moderne i profesionalne DMO organizacije (Destination Management Organisations), čija uloga neće biti samo promocija destinacije, već aktivno upravljanje turističkim razvojem, proizvodima, događajima, kvalitetom i iskustvom gostiju.

Turizam je danas industrija podataka, istraživanja tržišta i preciznog marketinga. Zato sistem turističkih organizacija mora biti dodatno profesionalizovan, digitalizovan i povezan sa privredom, avio-kompanijama, investitorima i lokalnim zajednicama.

Jednako važna kao promocija je i infrastruktura. Aerodromi predstavljaju prvu i posljednju sliku koju gost nosi o destinaciji i njihova modernizacija mora biti jedan od prioriteta razvoja turizma. Pored aerodroma, neophodna su dalja ulaganja u putnu infrastrukturu, bolje saobraćajne veze unutar zemlje i maksimalno smanjenje vremena čekanja na graničnim prelazima.

Vjerujem da Crna Gora ne treba da se takmiči sa drugim destinacijama brojem kreveta ili najnižim cijenama. Naša konkurentska prednost mora biti kvalitet, autentičnost, održivost i iskustvo koje gost nosi sa sobom nakon odmora. Zato bih kao osnovni cilj razvoja crnogorskog turizma definisao jednostavno: manje fokusiranja na statistiku, a više na kvalitet, prihode, održivost i zadovoljstvo gostiju.