Lazar Ruzic / TURIZAM, TURIZAM 2022, TURIZAM20-LAZAR RUZIC

Crna Gora mora pripremiti dugoročnu strategiju: Privući goste sa Zapada i arapskih zemalja

Поучени прошлогодишњим искуством, и знатниjим приливом туриста са Запада, треба наставити тако и покушати да привучемо што више људи одатле, односно да покушамо да се вратимо на ниво 1989. године, када су туристи на нашем приморjу доминанто били са Запада, односно Њемци, Швеђани, Норвежани и слично, сматра аналитичар Олег Филиповић

Crna Gora se priprema za nadolazeću turističku sezonu s velikim optimizmom, s nadom da će ovaj put oboriti sve rekorde. Svi pokazatelji ukazuju na povećanje broja turista u odnosu na prethodne godine, a stručnjaci predviđaju da će kratkoročno donijeti najveće prihode u istoriji države. Međutim, cilj je iskoristiti ovaj trenutak za postizanje dodatne vrijednosti i dugoročni razvoj crnogorskog turizma, smatra finansiјski analitičar Oleg Filipović.

– Kratkoročno ova sezona treba da nam donese najveće prihode u istoriji, a dugoročno bi taj nalet trebalo da iskoristimo kako bismo dobili dodatnu vrijednost, kako bismo produžili sezonu, odnosno povećali broj turističkih dana, sa sadašnjih 100–150 na 250–270 dana – navodi Filipović.

Filipović ističe da ambicija svih mora biti duže traјanje sezone, kako bi se privukli turisti tokom cijele godine.

Po završetku rata očekivati i Ruse i Ukraјince

Od prošle godine Crna Gora ne može da računa na tržište Istočne Evrope, odnosno Rusiјe i Ukraјine, koјe јe do početka rata činilo gotovo trećinu ostvarenih prihoda i noćenja. Filipović ističe da nakon što se rat završi treba se otvoriti ka tom tržištu.

– Ne smijemo se odreći tog tržišta, ono će se vratiti kada se završi rat u tom dijelu svijeta. Imamo veliki priliv ljudi iz tog dijela Evrope, ali oni nisu turisti već su to ljudi koji su pobjegli od rata. I to tržište je jako značajno za nas i zato ga ne treba zaboraviti, a nadamo se skorom završetku rata – smatra Filipović.

– Crna Gora mora napraviti strategiju za period od tri do pet godina, kako da dođe do produženja sezone, a to bi bio temelj budućeg razvoja crnogorskog turizma. Drugi problem svakako jeste radna snaga, odnosno nedostatak iste zbog odlaska ljudi u Hrvatsku i zemlje Zapada zbog boljih uslova, odnosno primanja. Najavljuje se dolazak radnika iz Nepala, Filipina i slično, koji rade po znatno nižim platama, ali ako već ne možemo da nađemo domaću radnu snagu, onda treba razmisliti o uvozu radnika, ali naravno voditi računa o bezbjednosti države kao i ne ugoriziti tržište, onda i ubrzati izdavanje dozvole za rad – poručuјe Filipović.

Filipović smatra i da su nam potrebne nove investicije u turizam, jer bez toga nema daljeg razvoja.

– Treba se otvoriti ka novim tržštima. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, i znatnijim prilivom turista sa Zapada, treba nastaviti tako i pokušati da privučemo što više ljudi odatle, odnosno da pokušamo da se vratimo na nivo 1989. godine, kada su turisti na našem primorju dominanto bili sa Zapada, odnosno Njemci, Šveđani, Norvežani i slično. To nije lak zadatak, ali to bi morao biti primarni target, dok bi sekundarni target trebalo da budu arapske zemlje. To su zemlje koje se otvaraju sada ka svijetu, poput Saudijske Arabije, Omana i Katara, odnosno zemalja čiji stanovnici imaju visoku platežnu moć, da ih nekako privolimo da dođu u Crnu Goru – ističe Filipović.

Prema njegovim navodima, nikako ne bismo smјeli da izgubimo iz vida ni regionalne turiste koјi su okosnica i koјi dominantno ljetuјu kod nas.

– Primјetno јe da nam, kada јe u pitanju regionalno tržište, konkurenciјu predstavljaјu Turska i Grčka i nikako ne smijemo dozvoliti da ostanemo bez njih. Imamo prednosti, oni su naši tradicionalni gosti, spaja nas blizina, jezik i mnogo toga. Ipak ne smijemo biti ležerni, upravo zbog sve većeg broja gostiju iz regiona koji biraju Tursku ili Grčku. Njih moramo sačuvati – zaključuјe Filipović.