CeMI: Interaktivna mapa podrške LGBTIQ osobama olašaće pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama

To je poručeno na okruglom stolu “Unapređenje dostupnosti servisa i institucionalne zaštite LGBTIQ osoba u Crnoj Gori – predstavljanje rezultata i preporuka”, koji je organizovao CeMI.

Istraživačica javnih politika u CeMI-ju, Tamara Radunović, istakla je da je Crna Gora u prethodnim godinama ostvarila značajan napredak u uspostavljanju zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava i unapređenje položaja LGBTIQ osoba.

- Međutim, usvajanje zakona nije kraj procesa. Njihova stvarna vrijednost ogleda se u tome koliko se dosljedno primjenjuju i koliko su prava koja garantuju zaista dostupna građanima u svakodnevnom životu. To je posebno važno u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, gdje građani ostvaruju neka od svojih najosjetljivijih prava- navela je Radunović.

Ona je kazala da je posebno važno da građani i građanke mogu bez prepreka da ostvare svoja prava, da imaju povjerenje u institucije i da znaju gdje mogu da dobiju odgovarajuću podršku.

Radunović je kazala da su u okviru projekta pripremili Analizu primjene Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite i Interaktivnu mapu podrške – javno dostupan digitalni alat za jednostavniji pristup informacijama.

- Kroz analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, prakse institucija, odluka Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i razgovore sa predstavnicima institucija i korisnicima usluga, nastojali smo da sagledamo kako se prava garantovana zakonom ostvaruju u praksi i gdje postoji prostor za unapređenje- rekla je Radunović.

Paralelno sa tim, kako je dodala, prikupili su i sistematizovali podatke o zdravstvenim i socijalnim radnicima koji su prošli specijalizovane obuke za rad sa LGBTIQ osobama, kao i o kontakt osobama za LGBTIQ prava u lokalnim samoupravama koje djeluju u okviru Mreže za LGBTIQ prava.

- Na taj način stvorena je osnova za izradu Interaktivne mape koja na jednom mjestu objedinjuje informacije o dostupnim mehanizmima podrške- pojasnila je Radunović.

Ona je kazala da su u ovaj proces uključili i samu zajednicu, navodeći da su razgovarali sa pripadnicima i pripadnicama LGBTIQ zajednice o njihovim iskustvima u ostvarivanju prava u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite.

- Njihovi uvidi pomogli su nam da bolje razumijemo prepreke sa kojima se susrijeću, ali i da interaktivnu mapu oblikujemo u skladu sa stvarnim potrebama njenih budućih korisnika- kazala je Radunović.

Radunović je kazala da u CeMI-ju vjeruju da će mapa doprinijeti lakšem pristupu informacijama, većoj dostupnosti podrške i jačanju povjerenja između građana i institucija.

Interaktivna mapa podrške za LGBTIQ osobe je dostupna na sajtu organizacije, putem linka Mapa institucija i Mreže za prava LGBTIQ osoba — Crna Gora.

Zaštitnica prava pacijenata IJZCG Aleksandra Marjanović je, tokom panela - Od zakona do prakse: koliko su LGBTIQ prava stvarno primjenjiva u sistemu zdravstva i socijalne zaštite?- poručila da pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za LGBTIQ osobe nije samo pitanje dostupnosti zdravstvenih usluga, već i povjerenja u zdravstveni sistem i zaštite privatnosti pacijenata.

CGO: Podržano 19 LGBTQI+ inicijativa za snažnije i inkluzivnije društvo

Ona smatra da zdravstveni radnici i pripadnici LGBTIQ zajednice diskriminaciju često posmatraju iz različitih uglova.

- Zdravstveni radnici uglavnom misle da je diskriminacija ako pacijent nije ostvario pravo na zdravstvenu zaštitu ili nije dobio terapiju. S druge strane, pripadnici ranjivih grupa diskriminaciju vide kroz loš prijem, neprimjeren ton, ogovaranje i druge suptilne oblike ponašanja koji narušavaju dostojanstvo i osjećaj sigurnosti- rekla je Marjanović.

Kako je istakla, mnogi pripadnici LGBTIQ zajednice nemaju osjećaj sigurnosti kada dolaze u zdravstvene ustanove, a upravo ih strah da će njihovi lični podaci postati dostupni drugim osobama može odvratiti od traženja zdravstvene zaštite.

- Pacijenti se pitaju ko zna njihove podatke, ko može da pristupi njihovom zdravstvenom kartonu i da li će informacije o njihovom zdravstvenom stanju ostati povjerljive. Već u tom trenutku njima je otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu- kazala je Marjanović.

Smatra da samo informisanje zdravstvenih radnika o diskriminaciji nije dovoljno.

- Informacija i znanje nijesu isto što i promjena ponašanja- poručila je Marjanović, dodajući da zdravstveni radnici često ne prepoznaju suptilne oblike diskriminacije.

Izvršna direktorica, Queer MNE, Staša Bastrica, podsjetila je da Crna Gora ima zakone, javne politike i Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, navodeći da je strategija usvojena i prije nego što je Evropska unija (EU) usvojila sličan dokument.

- Država se formalno zalagala da unaprijedi položaj LGBTIQ osoba, ali bojim se da je to godinama rađeno kako bi se ispunili određeni ciljevi u procesu pristupanja EU i poslala poruka Briselu da Crna Gora radi na unapređenju prava marginalizovanih grupa- kazala je Baštrica.

Ona je istakla da se problemi ne odnose samo na LGBTIQ zajednicu, već i na druge ranjive društvene grupe, ocijenjujući da je sistem pasivan i da veliki dio odgovornosti prepušta organizacijama civilnog društva.

Queer Montenegro, kako je navela, pruža servise podrške LGBTIQ osobama upravo zato što na lokalnom nivou i dalje ne postoje dovoljno senzibilisani i adekvatni servisi.

- Vlada potpuna difuzija odgovornosti i često se ne zna ko je za šta nadležan. To utiče na društvenu inkluziju LGBTIQ osoba, zbog čega naši servisi, posebno besplatna psihološka podrška, imaju sve više korisnika- rekla je Baštrica.