„Arsenal” i „Bijela” i dalje zagađuju Bokokotorski zaliv

Stanje morske sredine u Bokokotorskom zalivu, kada je riječ o koncentracijama teških metala, organskih zagađivača i sintetičkih organo-hlornih jedinjenja, najgore je u Brodogradilištu Bijela, Porto Montenegru (ranijem remontnom zavodu "Arsenal") i lukama Tivat i Kotor.

Kako je notirano u Predlogu strategije morske sredine, iako su "Arsenal" i "Bijela" prestali sa radom, i dalje su najveći uzročnici kontaminacije sedimenta i biote (živog svijeta).

– Brodogradilište Bijela jedno je od pet crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori. Lokacija Porto Montenegra (ranije remontni zavod "Arsenal") i dalje pokazuje visok nivo kontaminacije sedimenta, posebno živom. Pored zagađenja "starim" nanosom, ne treba zanemariti ni uticaj plovila u marini, jer se svake godine javljaju obližnje naftne mrlje, što je vidljivo i po sadržaju organskih zagađivača na ovoj lokaciji. U obalnom području otvorenog mora pod značajnim pritiskom zagađivača su luke i marine Bar i Budva – konstatovano je u Predlogu strategije morske sredine.

U tom dokumentu ukazano je i na rizik od stranih vrsta unesenih u morsku sredinu, a početne procjene ukazuju na prisustvo 36 stranih vrsta u crnogorskom dijelu Jadranskog mora. Od toga je šest vrsta makroalgi, 19 vrsta zoobentoskih organizama i 11 vrsta iz grupe riba.

– Među makroalgama, Caulerpa cylindracea i Womersleyella setacea smatraju se invazivnim jer su dugo prisutni u crnogorskim vodama i uspješno šire svoj areal rasprostranjenosti. Za ostale unesene vrste još uvjek nema dovoljno podataka za procjenu njihove invazivnosti – naznačeno je u predloženom strateškom dokumentu.

Nedovoljno podataka za procjenu stanja antropogenog zvuka

U predlogu strategije se navodi da trenutno nema dovoljno podataka koji bi pružili kvantitativnu procjenu postojećeg stanja antropogenog podvodnog zvuka u morskim vodama Crne Gore budući da za taj deskriptor do sada nije uspostavljen program monitoringa.

– Međutim, na osnovu podataka pritiska iz pomorskog saobraćaja, unos antropogenog impulsnog zvuka procjenjuje se na srednjem nivou u blizini glavnih pravaca do i iz Bara i Bokokotorskog zaliva. Unos može biti visok kod ulaza i unutar Bokokotorskog zaliva u ljetnjoj sezoni zbog pojačanog saobraćaja turističkih, rekreativnih brodova i kruzera – navodi se u tom dokumentu.

Ovaj dokument posebno se bavi i otpadom u moru, kao jednom od glavnih prijetnji za morske ekosisteme.

– Otpad u moru definiše se kao bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog porijekla. Pojavljuje se kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na plažama. Procentualno učešće po kategorijama otpada ukazuje na najveće zagađenje vještačkim polimerima (plastikom), koje ima udio od najmanje 80 odsto. Procjena prostorne distribucije otpada u moru pokazuje da je količina otpada u plitkim priobalnim područjima (poput Bokokotorskog zaliva) znatno veća od one na otvorenom moru. S obzirom na zagađenje mora unesenim otpadom, neohodno je sprovesti procjenu stanja mora i obalnog pojasa za čitavi Jadran – zaključeno je u dokumentu.

Preuzmite našu aplikaciju