. To su "Danu" potvrdili iz ASK, objašnjavajući da je takva situacija posledica nedostatka jasnog zakonskog okvira koji bi omogućio da njihovi kontrolori provjeravaju bankovne račune funkcionera.

U situaciji kada je i digitalna imovina javnih funkcionera mimo radara Agencije, sada se dodatno sužava opseg kontrola ASK. Iako se očekivalo da će ASK imati mogućnost da podatke s bankovnih računa funkcionera provjerava i bez njihove izričite saglasnosti, odnosno da će dozvola za pristup biti podrazumijevana, situacija je takva da je ASK ostala i bez nadležnosti koju je imala godinama.

– Izvještaji o prihodima i imovini javnih funkcionera podnijeti u ovoj godini u ovom trenutku ostaju izvan opsega kontrole Agencije za sprečavanje korupcije u dijelu koji se odnosi na provjeru podataka o bankovnim računima. Takva situacija rezultat je nedostatka jasnog zakonskog osnova koji bi omogućio pristup tim podacima, čak i uz saglasnost javnih funkcionera. Ovo pitanje moguće je riješiti jedino sistemski – donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, čije usvajanje očekujemo u narednom periodu. Agencija dugo ukazuje na potrebu normativnog uređenja ove oblasti. Predlagali smo izmjene i dopune i drugih zakona i u potpunosti stojimo na raspolaganju da pružimo podršku i stručnu pomoć i u slučaju da se neophodno rješenje bude tražilo kroz izmjene drugih propisa. Međutim, vjerujemo da se ovo pitanje mora temeljno i sistemski urediti zakonom, koji će precizno i sveobuhvatno definisati obim i način vršenja kontrole, bez prostora za različita tumačenja, čime bi se osigurala pravna sigurnost u radu i dosljedna primjena zakonskih odredaba u praksi – kazali su "Danu" iz ASK.

Najavili su da će, u skladu sa Planom provjere za 2025. godinu, u drugom kvartalu otpočeti sa redovnom provjerom tačnosti i potpunosti podataka iz dostavljenih izvještaja.

– Kako će se tumačenja i postojeći pravni okvir odraziti na samu praksu kontrole, vidjećemo kroz konkretnu primjenu – naveli su iz te institucije.

Broj funkcionera koji Agenciji dozvoljavaju kontrolu bankovnih računa drastično je opao s godinama – sa čak 71 odsto, koliko ih je takvu saglasnost dalo 2017, na svega 31,8 odsto, koliko, prema podacima ASK, trenutno dozvoljava takav vid kontrole.

– Kada su u pitanju redovni godišnji izvještaji za 2024. godinu, saglasnost za pristup bankovnim računima data je u 2.021 izvještaju – što čini 31,8 odsto. Taj procenat opada iz godine u godinu.

Ostajemo otvoreni za dijalog sa svim relevantnim institucijama i posvećeni razvoju efikasnog i zakonitog sistema kontrole imovine javnih funkcionera, u interesu jačanja integriteta u obavljanju javnih dužnosti, kao i povjerenja javnosti – poručili su iz ASK.

ASK objavila izvještaj o primjeni antikorupcijskih mjera: Korak bliže odgovornijoj lokalnoj upravi

Nesprovođenje kontrola bankovnih računa funkcionera uslijedilo je nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) u februaru, na zahtjev ASK, donijela mišljenje da ključna institucija za borbu protiv korupcije nema pravo da provjerava finansije funkcionera. ASK je tražila mišljenje da li, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, ima pravo da vrši provjeru tačnosti i potpunosti podataka u dostavljenim izvještajima, koja uključuje i provjeru bankovnih računa i kreditnih zaduženja i potraživanja funkcionera, obrazlažući da postoji nedoumica da li ASK ima pravo pristupa podacima o kreditnim zaduženjima javnih funkcionera, odnosno kontrole tačnosti i potpunosti podataka prijavljenih u izvještajima, a bez prethodno date saglasnosti, a koji se podaci nalaze u posjedu drugih nadležnih organa.

U AZLP smatraju da način na koji je formulisana važeća odredba člana 26, stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a kojom se upućuje na primjenu Zakona o kreditnim institucijama, nije adekvatan i da ne predstavlja zakonski osnov sa aspekta ZZPL-a, jer Zakon o kreditnim institucijama ne sadrži odredbu kojom se utvrđuje pravo Agencije na pristup podacima javnih funkcionera, koji su bankarska tajna.

– Sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, sporan je i važeći obrazac izvještaja Agencije za sprečavanje korupcije, po kojem javni funkcioner daje saglasnost za pristup ličnim podacima o svim računima kod domaćih i stranih bankarskih i drugih finansijskih institucija koji su zaštićeni bankarskom tajnom, uz prethodno unošenje ličnih podataka – ocijenjeno je u mišljenju Savjeta AZLP-a, donijetom 13. februara.