To je mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), dato po zahtjevu Ministarstva pravde, koje je tražilo stav tog tijela po pitanju da li su pojedina predložena rješenja iz ovog akta u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ovo bukvalno znači da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) vežu ruku za provjeru bankovnih računa i imovine funkcionera i sa njima povezanih lica.
U fokusu analize bili su članovi 13, 14, 17 i 18 predloga zakona. Savjet AZLP-a ostao je pri svom mišljenju, datom u februaru, po kojem pristup bankovnim računima funkcionera nije moguć dok se izmjenama Zakona o kreditnim institucijama Agenciji za sprečavanje korupcije ne da svojstvo zakonskog korisnika ličnih podataka i definiše način pristupa ličnim podacima.
Novi stav u predloženom aktu po kojem je javni funkcioner dužan da, ako ASK posumnja da prenosi imovinu na povezano lice, dostavi lične podatke za to lice, u roku i na način koji odredi Agencija, Savjet AZLP ocjenjuje neodređenim u pogledu prava povezanog lica u odnosu na obradu podataka. Ocijenili su da formulacija "ako Agencija posumnja da javni funkcioner prenosi imovinu, itd" nije pravno precizna, da nema dovoljno garancija za treća lica i da otvara mogućnosti za zloupotrebu i jednostranu primjenu.
Ukazano je da razlog pokretanja postupka mora biti na osnovu raspoloživih podataka u konkretnom postupku, kada se utvrdi da javni funkcioner prenosi ili je prenio imovinu na povezano lice, a da lični podaci koji se traže moraju biti isključivo u obimu koji je neophodan radi provjere.
– U suprotnom, ista može dovesti u pitanje princip legitimnosti i proporcionalnosti obrade – navodi se u mišljenju Savjeta AZLP.
Konstatovano je da se odredbom da "Agencija može od lica povezanog sa javnim funkcionerom zatražiti da dostavi izvještaj" norme proširuje na treća lica, odnosno na povezana lica koja su u kontaktu ili imaju određenu relaciju sa javnim funkcionerom. S obzirom da je značenje izraza "povezano lice" prilično široko i da, pored članova porodice, obuhvata i lica sa kojima javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni, politički i lični odnos, u mišljenju je upozoreno da ovako široka definicija može da izazove prekomjernu obradu ličnih podataka lica koja nisu javni funkcioneri.
– U pogledu prava povezanih lica, može se reći da predmetni predlog zakona predviđa proširenje obrade ličnih podataka i na druga povezana lica, što prevazilazi svrhu prikupljanja i obrade podataka koja se odnosi samo na javne funkcionere i članove njihovog domaćinstva – ukazuju iz Savjeta AZLP.
Takođe, ocijenjeno je da po toj odredbi Agencija dobija dodatno ovlašćenje – da zahtijeva lične podatke i imovinske izvještaje od svih povezanih lica, čak i ako to lice nije član porodice ili domaćinstva javnog funkcionera.
– Dolazimo do proširenja obrade i pristup podacima se proširuje na ostala povezana lica koja nisu obavezna da prijavljuju imovinu, a nisu obuhvaćena članom 27a. Takođe, u tom smislu i traženje izvještaja i pristup ličnim podacima poslovnih, političkih ili ličnih partnera može dovesti do neproporcionalne i prekomjerne obrade podataka, suprotno osnovnim principima zaštite podataka o ličnosti, odnosno načela minimizacije. Predložena odredba, osim što je kontradiktorna, sama po sebi predstavlja i svojevrstan pravni paradoks, jer se novim predlogom zakona omogućuje da Agencija za sprečavanje korupcije vrši obradu podataka trećih lica (povezanih lica), ali ne obezbjeđuje jasne mehanizme kontrole, niti ograničava obradu isključivo na svrhu provjere prijavljenih podataka, kao što to čini za javne funkcionere i članove njihovog domaćinstva – smatraju u AZLP-u.
U praksi ovo znači, kako dodaju, da Agencija može da traži podatke i od osoba koje nisu javni funkcioneri, bez njihovog pristanka, samo zato što su nekada bile u vezi, tj. poslovnom ili drugom vidu odnosa sa funkcionerom. Upozorili su da je rizik za narušavanje privatnosti visok i da je stoga potrebno da se precizno definišu uslovi pod kojima se mogu tražiti podaci od "povezanih lica".
U odnosu na član zakona kojim je propisano da "Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog zakona od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera", Savjet AZLP smatra da je postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, sa aspekta zaštite ličnih podataka, neprihvatljiv, iz razloga što uvid u ukupne rashode/odliv sredstava javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva predstavlja prekomjernu obradu ličnih podataka, koja nije u skladu sa principom srazmjernosti i neophodnosti.
– Obrada ličnih podataka na opisani način predstavlja neproporcionalno miješanje u pravo na zaštitu ličnih podataka, što je suprotno članu 2 stav 1 i 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, i predstavlja kršenje prava na privatnost pojedinca, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava zajemčeno Ustavom Crne Gore – navode iz AZLP-a.
Smatraju da predložena odredba predstavlja ozbiljno odstupanje od načela srazmjernosti i neophodnosti.
