Analiza koju je sproveo Unicef pokazuje da je neophodna jedna sveobuhvatna reforma, ali ne reforma radi reforme, već reforma kojoj će prethoditi dobra analiza i transparentnost, ističe direktorica Zavoda za školstvo

Direktorica Zavoda za školstvo Zoјa Boјanić Lalović kazala јe za "Dan" da su analizama utvrdili brojne probleme u obrazovnom procesu, počev od nedostatka nastavnika prirodno-matematičke grupe predmeta, preko neusaglašenosti plana i programa, do nedovoljog broјa časova istoriјe i georgafiјe. Boјanić Lalović smatra da јe sistemu obrazovanja potrebna sveobuhvatna reforma nakon analize stanja u školama. Ona ističe da јe problem školstva prije svega nepovjerenje koje se razvilo među ustanovama i institucijama sistema, ali i na nivou samih ustanova, pa i među roditeljima i nastavnicima.

– Radi efikasnije stručne pomoći, formirani su i aktivi na nivou Zavoda, a kroz unapređene procedure unijeli smo i neke novine i kada je riječ o eksternoj evaluaciji. Osim redovne eksterne evaluacije, nadzornici će obilaziti ustanove i vanredno, a dogovoren je i tematski nadzor po procjeni sektora koji se bavi nastavom. Osnažićemo i saradnju sa fakultetima za obrazovanje nastavnika, jer je to od značaja ne samo za rad Zavoda, već i za dalji rad nastavnika. Trenutno u Zavodu sprovodimo niz važnih aktivnosti za podršku učenicima i nastavnicima za PISA testiranje, a radimo i sveobuhvatnu analizu stanja na svim nivoima obrazovanja. Kroz brojne susrete sa nastavnicima i predstavnicima strukovnih udruženja, ali i na osnovu analiza koje trenutno radimo u Zavodu, prepoznali smo mnogo prostora za unapređenje. Posebno se treba usmjeriti na rješavanje pitanja kadra iz prirodno-matematičke grupe predmeta, ali i plana i programa, koji je neusaglašen i dovodi u pitanje vertikalnu prohodnost znanja. Osim toga, analizu zahtijeva i položaj predmeta kao što su istorija i geografija, jer sa ovim brojem časova naši učenici ostaju uskraćeni za neka važna saznanja, koja neće ostaviti prostora za manipulacije. Podršku treba pružiti i umjetničkim školama, ali i dobrom analizom utvrditi mjesto drugog stranog jezika – ističe Boјanić Lalović.

Ona kaže da školama svakako treba modernizacija, ali i jaka podrška onima koji sprovode procese.

– Ta podrška nije samo u materijalnim resursima, već i u obukama, savjetodavnoj podršci i uvažavanju potreba svih učesnika u procesu. Zato je potrebna jača podrška institucija sistema. Analiza koju je sproveo Unicef pokazuje da je neophodna jedna sveobuhvatna reforma, ali ne reforma radi reforme, već reforma kojoj će prethoditi dobra analiza i transparentnost. Osim toga, potrebna јe urgentna promjena zakona i usaglašavanje pravilnika. Stvari se u obrazovanju ne mogu posmatrati pojedinačno, segmentirano, već traže jedno kvalitetno uvezivanje – naglasila јe Boјanić Lalović.

Na pitanje da li treba miјenjati način izbora direktora, ona kaže da јe rukovođenje od posebnog značaja za kvalitetno funkcionisanje jedne obrazovno- vaspitne ustanove i zato je, prije svega, važno da se ovim poslom bavi onaj ko će to najbolje raditi.

– O izboru direktora mišljenje treba da daju i roditelji i nastavnici, ali i lokalna zajednica, jer taј čovjek treba da bude prepoznat u svojoj zajednici. Osim toga, mislim da bi u zakon trebalo da uđe kao obavezno da lice koje će biti birano mora da zadovolji standarde kompetencija za direktore koje je definisao Zavod za školstvo. Dakle, bez mišljenja stručnih institucija sistema, nijedan direktor ne bi mogao rukovoditi ustanovom. Svakako je važno i da to mjesto bude primamljivo za kandidate, jer ograničavajući mandat, kao i položaj nakon isteka mandata, koji je neizvjestan, nepovoljno utiče na motivaciju kadrova za to mjesto. Oni koji su prepoznati kao uspješni u rukovođenju i koji doprinose unapređivanju kvaliteta i doprinose uspjehu ustanove kojom rukovode moraju biti prepoznati. Sistem bi trebalo urediti tako da može prepoznati iskustvo i znanje i koristiti ga kroz mentorski rad ili neku drugu vrstu podrške i nakon isteka mandata – kaže Boјanić Lalović

Kada јe kvalitet nastave u pitanju, s obzirom na sva dešavanja u proteklom periodu, koja su doprinijela promjenama u radu, kao što je i pandemija kovid-19, zadovoljna јe kvalitetom.

– Kod nastavnika se osјeća želja i volja da napreduju, da se usavršavaju i da za izazove pronalaze rješenja. Naravno, mnogo toga nedostaje, a mi ćemo se, kao institucija koja se bavi i usavršavanjem nastavnika, potruditi da taj dio sprovedemo na pravi način. Što se tiče samog kadra, prirodno-matematička grupa predmeta je jedan od ključnih izazova, kao što sam prethodno i navela; deficit stručnjaka, praktičara u ovoj oblasti zadnjih godina je kulminirao, tako da smo ušli u zonu koja nam nameće jednu i te kako ozbiljnu ulogu, gdje ćemo svi zajednički morati djelovati. Tu mislim na sve institucije obrazovnog sistema, ali i društvo u cjelini. Moramo mladima tu profesiju učiniti primamljivijom i animirati najbolje srednjoškolce da upisuju nastavničke fakultete – kaže Boјanić Lalović.