- Problem eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih neslaganja, bilo da je riječ o događajima poput tragedije na Cetinju, kada su portali i društvene mreže bili preplavljeni neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima, ili u slučajevima žena koje javno iznose stavove drugačije od dominantnog narativa suočavajući se sa talasima mizoginije i govora mržnje. Često je i mali korak od nesankcionisanog sadržaja na mrežama do stvarnih diskriminatornih napada - kazala je Marinović.
Kroz publikacije kao što su „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnik usmjeren na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, te „S druge strane tastature“, koja rasvjetljava govor mržnje iz ugla građana, prava i konkretnih slučajeva, CGO nastoji podići svijest i osnažiti pojedince/ke i organizacije u suočavanju s ovim fenomenom.
- Brine i to što govor mržnje sve češće dolazi od izabranih predstavnika vlasti. Izjave sa elementima otvorene diskriminacije, homofobije i mizoginije, poput one izrečene nedavno u Skupštini Glavnog grada od strane Mitra Šušića, ne samo da su u suprotnosti s osnovnim vrijednostima ljudskih prava, već i na marginama zakonitosti i za nedvosmislenu osudu svih političkih aktera - kazala je Marinović.
- Otvoren i inkluzivan dijalog je ključan, svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću. Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama - izjavio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk tokom svoje posjete Crnoj Gori, ističući da neki političari pribjegavaju retorici podjela, a ponekad i otvorenom govoru mržnje iz političkih pobuda.
Istraživanja CGO-a pokazuju da preko 60 odsto građana Crne Gore vidi političke partije i njihove bot mreže kao glavne izvore govora mržnje na internetu. Trećina ispitanika ne prijavljuje takav govor zbog nepovjerenja u institucije, a više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža.
- Iako zakoni predviđaju sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena je rijetka, neefikasna i nedosljedna. To ukazuje na nizak nivo digitalne i medijske pismenosti, te potrebu za obrazovnim kampanjama, izmjenama zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta za bolju zaštitu od digitalnih prijetnji, što će biti u fokusu novog CGO projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)”.
Borba protiv govora mržnje nije samo pravno već i pitanje šire društveno i političko pitanje. CGO poziva institucije, kao i javne djelatnike iz različitih sfera da svojim promjerom promovišu promovišu odgovornu i dostojanstvenu komunikaciju, jer imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa - kazala je Marinović.
