Centar za građansko obrazovanje (CGO) opominje na značajan pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori, a povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja. 

Viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović rekla je da su brojni problemi dodatno naglašeni tokom pandemije, ali i hroničnom zapuštenošću ovog sistema, na koji donosioci odluka kontinuirano gledaju samo kao na resurs preko kojeg jačaju svoje partijske i ideološke strukture.

- Nastavnici rade u teškim infrastrukturnim uslovima, a mnoge škole broje duplo više učenika od smještajnih kapaciteta ustanove, pri čemu su neki od objekata zapušteni, a u samim školama često nedostaju alati, oprema i sala za adekvatno sprovođenje nastave. Niske zarade i nesigurni radni angažmani oslabili su i motivisanost nastavničkog kadra, a mladi ovu profesiju ne vide kao atraktivnu, zbog čega imamo brojna deficitarna radna mjesta, poput onih koje bi trebalo da pokrivaju nastavnici iz fizike, matematike i stranih jezika. Nijesu dobro adresirani ni izazovi obezbjeđivanja uslova za učenike migrante, jer Ministarstvo prosvjete još nije izradilo smjernice i pravilnike za uključivanja djece sa ratnih područija u naš obrazovni sistem, iako je ogroman i rastući broj te djece - rekla je Kaluđerović

Iako se u obrazovanje ulažu ogromna sredstva to, prema njenim riječima, nema svoj izraz u suštinskom unaprijeđenju ovog sistema.

- Izvještaj Državne revizorske institucije za Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu dobio je duplo negativno mišljenje, zbog čega je CGO predao krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv tadašnjeg rukovodstva ovog Ministarstva i SDT je započeo procesne radnje po toj prijavi. Značajan rast sredstava koja se opredjeljuju za privatne vjerske ustanove, pored tekućih i ogromnih potreba javnog obrazovnog sistema, poput recimo činjenice da neke škole nemaju ni bazičnih sredstava za rad (mazut za grijanje) ukazuje na dalje prioritiziranje partikularnih interesa na štetu javnog interesa - kazala je Kaluđerović.

Pandemija koronavirusa je produbila postojeće probleme, ali i diskriminaciju u obrazovnom sistemu, na što ukazuje i izvještaj UNICEF-a. 

- Učenje na daljinu/online je uticalo na gubitak radnih navika i motivacije za učenjem, ali i na vezane frustracije kod učenika i nastavnika koji su u posljednje tri godine na izmaku snaga zbog stalne dostupnosti i „brisanja“ radnog vremena. Postignuća učenika su sve slabija, što potvrđuju rezultati PISA testiranja, iako se to pokušava prekriti hiperprodukcijom nekada prestižnih a sada već devalviranih diploma „Luča“. Jedina pozitivna stvar koja je obilježila proteklu godinu u ovoj oblasti odnosi se na činjenica da je krajem decembra 2022. godine Skupština usvojila izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Konačno, nakon 12 godina, tim izmjenama i dopunama ministar prosvjete nema više nadležnost izbora direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, te će direktore koji organizuju rad u školi i od kojih zavisi sistem sada birati školski odbori. Međutim, CGO ukazuje da bi tome trebalo prethoditi i preispitivanje osnovanosti članstva u pojedinim školskim odborima - ocijenila je Kaluđerović.

Međunarodni dan obrazovanja, ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija 2018. godine, obilježava se 24. januara globalno.