(VIDEO) Mijajlović za "Dan": Crna Gora sa 300 kilometara obale nema zakon o ronjenju

Imamo preko 20 antičkih olupina širom našeg podmorja. To su sve brodovi iz 2. i 4. vijeka prije nove ere, netaknuto bogatstvo. To su galije koji su prevozile amfore. Danas je to prepušteno da bilo ko ko roni može da uzima to blago. To je naše nasleđe, to je ono čime se ponosimo, i treba da ga zaštitimo, istakao je Mijajlović.

Crna Gora sa 300 kilometara obale nema zakon o ronjenju

Rukovodilac sektora za ronjenje u regionalnom ronilačkom centru, Danilo Mijajlović za "Dan" upozorava na ozbiljne propuste.

- Čudno je da Crna Gora kao primorska država, koja ima skoro 300 kilometara obale, nema zakon o ronjenju koji bi regulisao ovu oblast. To je ozbiljan problem i iz tog razloga ronioci nijesu toliko bezbjedni, kao ni ronilački turisti, a ranije su zabilježeni i tragični slučajevi. Takođe, nedostatak propisa ugrožava i blago u crnogorskom podmorju, jer su već zabilježene štete, odnosno otuđivanje arheološkog blaga, kazao je u intervjuu za "Dan" Danilo Mijajlović, rukovodilac Sektora za ronjenje u Regionalnom ronilačkom centru.

Turistička sezona je u toku. Postoje li rizici po turiste u crnogorskom podmorju? Na šta bi trebalo skrenuti pažnju kada su u pitanju mogući rizici?

- Naše podmorje je zaista lijepo, kao i obala. I ljudi koji dolaze da uživaju u našem podvodnom svijetu mogu biti bezbjedni u smislu flore i faune, neinvazivnih životinjskih podvodnih vrsta koje bi bili opasne po čoveka, toplog mora, dobre vidljivosti. Iz tog razloga, iz godine u godinu sve više turističkih ronilaca dolazi u Crnu Goru. Naravno, nedstaje nam infrastrukturni napredak, očekujemo auto-puteve. Ozbiljan problem koji traje više od deceniju svakako je što nemamo zakon o ronjenju, odnosno jasne propise koji bi uređivali tu oblast. Iz tog razloga, ronioci nijesu toliko bezbjedni, jer danas u Crnoj Gore, nažalost, pored registrovanih ronilačkih centara, imate dosta ljudi koji organizuju nekakve nelegalne centre. Ne mogu ni reći da su ronilački – bez registracije, pod šatorima, na plažama. Oni obmanjuju građane nudeći im ronilačke usluge, a to može da bude izuzetno opasno. Ronjenje je ozbiljna djelatnost koja mora da poštuje standarde. Očekujemo zakon o ronjenju.

Rijetki su na usluzi građanima

Koliko je posao ronilaca rizičan jer ste često često angažovani i u potragama na vodama?

Ronjenje je jedna lijepa djelatnost i zaista obučavamo mnogo mladih ljudi. To je najljepši dio. Zaista rijetki entuzijasti profesionalci odlučuje da budu na usluzi građanima. Nažalost, često se dešavaju nesreće u našim vodama, i mi smo spremni, jer smo obučeni i sposobni, da pomognemo tamo gdje pomoć drugih nije moguća. Teško je roniti u nabujalim rijekama zimi, u lošim uslovima, sa smanjenom vidljivošću u mutnoj vodi, u jezerima, isto tako na moru, često na velikim dubinama, ali ronjenje je jedna ozbiljna djelatnost koja traži disciplinu i onda je stepen rizika sveden na minimum.

Koje su sve posljedice toga da nemamo zakon o ronjenju i šta bi se njime konkretno regulisalo?

- Mi smo primorska država, imamo oko 300 kilometara obale. Upravo zato je čudno da nemamo zakon o ronjenju. Imamo fantastične ronilačke lokalitete, razvijeno ronilaštvo, naši ronioci su poznati svuda u svijetu, dobijamo najznačajnije međunarodne i svjetske nagrade i priznanja. Prirodno bi bilo da imamo ronjenje kao uređenu oblast. Međutim, prije desetak, možda i više godina imali smo pravilnike iz ove oblasti i znalo se ko roni, gdje roni, na koji način roni... Međutim, još od 2006. godine, skoro 20 godina, mi nemamo propise iz ove oblasti. Ja sam u jednom tijelu koje se bavi standardizacijom u ime Ronilačkog saveza Crna i Gore. Mi tu usklađujemo domaće zakone i regulative sa međunarodnim standardima, radimo dosta i na tom planu. Međutim, veliki je problem nedostatak jasnog zakona koji reguliše tu oblast. Na pragu smo Evropske unije, donosimo u poslednje vrijeme mnoge zakone, tako da očekujemo da će se veoma brzo desiti i usvajanje i donošenje zakona o ronjenju. Davno je bio napravljen nacrt, prije 15 godina, ali do danas nije usvojen.

Obučeno 1.500 ronilaca

Koliko je ronilaca u Crnoj Gori?

Prema našoj procjeni i analizi,ukupan broj sportskih ronilaca koji su završili obuku za ronioca je oko 1.500, što je prilično veliki broj. Međutim, veoma je mali broj profesionalaca, ronilaca koji su sposobni da rone na velikim dubinama, da pomažu, da se ronjenem bave i komercijalno. Inače, ta profesija je deficitarna i malo je ronilaca u svijetu generalno. U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, ustanovili smo tri profesionalna ronilačka zvanja, i to će doprinijeti da se u tom pravnom smislu zaštite ronioci koji žele da im to bude profesije. Vjerujem da će to biti dodatan motiv mladim ljudima da se bave ronjenjem.

Kakav je položaj ronilaca danas i sa kojim se sve problemima suočavaju?

- Upravo nedostatak zakona problematizuje mnoga pitanja. U Crnoj Gori imamo Ronilački savez, on je vezan za Ministarstvo sporta, dakle radi u skladu sa Zakonom o sportu. Imamo desetak ronilačkih klubova, odnosno centara, širom obale, oni obučavaju ronioce, organizuju ronilačka takmičenja, idemo svuda po inostranstvu, učestvujemo na takmičenjima i mogu vam reći da smo dobri u tome. S druge strane, imamo Regionalni ronilački centar, kao državnu instituciju za profesionalno ronjenje, i ona se bavi uređenjem te oblasti u profesionalnom smislu. Imamo i Ronilačku službu spašavanja, koja okuplja entuzijaste i profesionalne ronioce, koji su spremni, između ostalog, da pomažu građanima kada pomoć drugih nije moguća, a to je u spasavanjima. Naravno, to radi i Regionalni centar, prije svega, ali tu imamo podršku nekih novih snaga, koje se kontinuirano obučavaju. Međutim, zakon bi uredio tu oblast u pravom smislu reči. Ja sam i predsjednik Skupštine Ronilačkog saveza, ljudi me često zovu da pitaju šta je potrebno za ronjenje u Crnoj Gori. Grozno je reći ništa ne treba jer to zakonski nije regulisano. Naravno, to neki ljudi zloupotrebljavaju, organizuju ronilačke centre, pa su se u predhodnom periodu dešavale nesreće. Posledice mogu biti fatalne. U Crnoj Gori imamo fantastične ronilačke lokalitete. Imamo preko 20 antičkih olupina širom našeg podmorja. To su sve brodovi iz 2. i 4. vijeka prije nove ere, netaknuto bogatstvo. To su galije koji su prevozile amfore. Danas je to prepušteno da bilo ko ko roni može da uzima to blago. To je naše nasleđe, to je ono čime se ponosimo. Registrovani ronilački centri trebalo bi da ubuduće uzmu koncesiju na te lokalitete, da budu odgovorni, da vode ronilačke turiste na te lokalitete. Naravno, ronilački turisti znaju da nema diranja podvodnih arheoloških lokaliteta, nego samo razgledanje. I, naravno, da se valorizuje to blago, da to doprinosi državi.

(VIDEO) Mijajlović za "Dan": Crna Gora sa 300 kilometara obale nema zakon o ronjenju

Mijajlović u veb studiju Dan

Dan

S obzirom na nema zakonske regulative, da li je crnogorsko podmorje pretrpjelo štetu?

– Naravno da je napravljena šteta. Može se utvrditi koliko je napravljeno štete, ali ako znamo i ako govorimo o tome da nije donesen zakon koji treba to da zaštiti, zamislite, sad idemo korak dalje, da neko utvrđuje kolika je bila šteta. Radili smo zajedno sa Ministarstvom kulture, napravljeni su ozbiljni ugovori da se zaštite ti lokaliteti i upravo smo tada radili na dubinama od preko 60 do 120 metara i tada su pronađeni ovi fantastični lokaliteti, koji su mnogo značajni, koji tek trebaju da se zaštite, da se valorizuju. Imamo entuzijastu u Ministarstvu kulture, Mariju Jabučanin, koja je doktor arheologije, koja roni s nama.

Koje su glavne aktivnosti ronilaca tokom ljetnje, odnosno turističke sezone?

- Imamo puno turista koji žele da rone na našem primorju. Imamo puno obuka, turističkih ronjenja. Profesionalni ronioci rade stažna takozvana ronjenja u ljetnjem periodu, u smislu kontinuirane obuke i usavršavanja. Ljeto je za nas dinamično.

Preuzmite našu aplikaciju