Ovaj problem je dodatno otežan ljudskim faktorima, posebno nekontrolisanom eksploatacijom šljunka u blizini izvorišta Bolje sestre. Iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače, koja ima ključnu ulogu u sistemu vodosnabdijevanja, narušilo je stabilnost ekosistema i ugrozilo vodne resurse, ocijenio je u razgovoru za "Dan" predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.
– To dodatno otežava obezbjeđenje dovoljne količine vode tokom ljetnje sezone. Takođe, kako bi se prirodnim putem oporavilo korito Morače, potrebno je više od 100 godina. Ovaj proces dugoročnog oporavka zahtijeva pažnju i implementaciju mjera zaštite kako bi se spriječila dalja degradacija vodenih resursa i izvorišta Bolje sestre. U kontekstu klimatskih promjena i njihovih uticaja na vodne resurse, Crna Gora mora razviti politike koje uključuju prevenciju nestašica, racionalizaciju potrošnje vode, kao i unapređenje infrastrukture za vodosnabdijevanje i očuvanje vodnih ekosistema. Zaštita vodnih resursa mora biti prioritet. Indeks iskorišćavanja vode u Evropi, kao i u Crnoj Gori, pokazuje rastući pritisak na vodne izvore, naročito tokom ljetnjih mjeseci kada potrošnja značajno raste, naglasio je Lakušić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako ima značajne vodne resurse, suočava se sa povećanjem potrošnje, što izaziva pritisak na vodne izvore, naročito u periodima visoke turističke potražnje.
– Lokalni vodovodi na Crnogorskom primorju ne mogu zadovoljiti rastuće potrebe za pitkom vodom, što dovodi do značajnog deficita. Prema podacima iz Studije izvodljivosti iz 2006. godine, ukupna izdašnost lokalnih vodovodnih sistema na primorju, tokom hidrološkog minimuma, iznosi svega 903 litra u sekundi, što je znatno manje od potrebnih kapaciteta za pokrivanje svih potreba, uključujući i sezonski turizam. Procijenjeni deficit za 2015. godinu iznosio je više od 800 litara u sekundi, a za 2028. očekivani deficit biće oko 1.260 litara u sekundi. Za 2033. godinu predviđa se deficit od oko 1.450 litara u sekundi. Zbog ovog deficita, Regionalni vodovod postaje ključni izvor za nadomještanje ovog nedostatka. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je projektovan kao rješenje za ravnomjernu distribuciju pitke vode na cijelom primorju, sa kapacitetima koji mogu zadovoljiti potrebe svih potrošača. Ovaj vodovod je ključan za obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode u predstojećim decenijama, naročito s obzirom na predviđeni rast stanovništva i turizma, koji dodatno povećavaju potrošnju vode, istakao je Lakušić.
Dodaje da dok su kapaciteti lokalnih vodovoda nedovoljni, Regionalni vodovod pruža rješenje za budući deficit, ali uz potrebne investicije u njegovu modernizaciju i proširenje kako bi mogao adekvatno pokriti povećane potrebe za pitkom vodom na Crnogorskom primorju u narednom periodu.
– Za sigurno vodosnabdijevanje, kao i za postizanje pozitivnih rezultata aktivnosti Regionalnog vodovoda, potrebno je izgraditi nove rezervoare. Planirana izgradnja novih rezervoara sa pripadajućim cjevovodima ključna je za poboljšanje rada lokalnih vodovodnih sistema. Na primjer, za opštinu Kotor, pored postojećeg rezervoara od 10.950 m³, potrebno je dodatnih 16.230 m³, što znači ukupno 27.180 m³ rezervoarskog prostora. Za opštinu Budva, pored postojećeg kapaciteta od 5.830 m³, potrebno je izgraditi dodatnih 14.740 m³, što znači ukupno 20.570 m³ rezervoarskog prostora, istakao je Lakušić.
Poručuje da je Regionalni vodovod, uprkos brojnim izazovima u poslovanju, u prethodnom periodu nastavio sa posvećenim sprovođenjem razvojnih aktivnosti.
– Razvojni projekti su se dominantno realizovali kroz dugogodišnju uspješnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kao i u okviru prekograničnog programa saradnje IPA INTERREG Italija – Albanija – Crna Gora. Posebno se izdvaja da će tokom 2025. godine, uz podršku Vlade Crne Gore koja je obezbijedila najveći dio potrebnih finansijskih sredstava, biti realizovan kapitalni projekat – nabavka i ugradnja filterskog postrojenja nominalnog kapaciteta 100 l/s. Realizacija ovog postrojenja predstavlja ključni korak ka obezbjeđenju stabilnog i održivog vodosnabdijevanja tokom predstojeće ljetnje turističke sezone, istakao je Lakušić.
Dodaje da je jedan od prioriteta izgradnja novog cjevovoda kojim će se postojeći kapacitet dijela sistema od Budve do Herceg Novog podići.
– Za potrebe nesmetane realizacije turističkih projekata vrijednih više milijardi, kao i za dalje unapređenje standarda života građana na ovom području, neophodno je izgraditi planirane cjevovode u što kraćem roku. U tu svrhu je sklopljen Sporazum o saradnji sa Upravom za saobraćaj, kojim se definiše zajednička izgradnja cjevovoda RVS i rekonstrukcija magistralne saobraćajnice od Budve do Tivta. Dodatno, u okviru Ugovora o zajmu sa EBRD, za koji je Vlada Crne Gore izdala garancije u vrijednosti od 12 miliona eura, predviđena je izgradnja predmetnog cjevovoda od Budve ka Tivtu u dužini od oko 16 km. Sprovođenje tih rješenja zahtijeva odgovoran pristup i blisku i kvalitetnu saradnju svih državnih institucija koje mogu doprinijeti obezbjeđenju uslova za revitalizaciju izvorišta. Međutim, za donošenje odluke o izboru realizacije nekog od ponuđenih rješenja neophodno je sprovesti dodatna istraživanja, obaviti neophodne razgovore sa donosiocima odluka iz sektora vodosnabdijevanja i upravljanja vodama i u konačnom upoznati Vladu Crne Gore, izjavio je Lakušić.
