Ministar pravde Andrej Milović uputio je danas dopis Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, u kojem od njega traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita da li u brisanju kazni Artanu Kurtiju iz Registra kaznene evidencije Ministarstva pravde ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, saznaje M portal.
Dopis, u koji je redakcija M portala imala na uvid, sadrži čitavu hronologiju dešavanja koja su predhodila brisanju sudskih kazni na koje je Kurti bio osuđen, kao i imena službenica koje su to učinile bez obzira na odluku Višeg suda kojom je odbijen Kurtijev zahtjev da se to učini.
"Činjenica da je nezakonitim brisanjem osuđenog lica Artana Kurtija, isti ostvario korist i prava koja mu po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ne bi pripadala, te da je odlukom Vlade imenovan na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao lice koje nije osuđivano, dodatno me obavezuje da od nadležnog tužilaštva tražim da se ovaj slučaj detaljno ispita i ocijeni da li je u radnjama službenica ovog ministarstva, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela protiv službene dužnosti Takođe, cijenim da će tužilaštvo ispitati i razloge zbog kojih prethodni ministar pravde g. Marko Kovač, čiji resor je nadležan za vođenje i obradu podataka iz Registra kaznene evidencije, u vremenu imenovanja Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i pored indicija da je imenovani nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju, nije preduzeo radnje koje je po zakonu bio dužan da preduzme, kako bi se nedvosmisleno utvrdila činjenica da li je Artan Kurti ispunjavao zakonske uslove za imenovanje na veoma važnoj poziciji u bezbjedonosnom sektoru. Kako je g. Marko Kovač, kao ministar pravde, propustio da utvrdi navedene činjenice, to je izostala blagovremena dužnost Ministarstva pravde da pokrene postupak obaveznog poništaja rješenja kojim je Artan Kurti nezakonito obrisan iz Registra kaznene evidencije a sve u skladu sa članom 139 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br. 56/14, 20/15, 40/16, i 37/17).
Cijenim da je izgradnja efikasnog, kredibilnog i održivog sistema bezbjednosti, važan preduslov očuvanja nacionalne bezbjednosti Crne Gore. U tom smislu, ljudski resursi u obavještajno bezbjedonosnom sektoru, predstavljaju važan izazov za uspješno otklanjanje prijetnji i rizika za nacionalnu bezbjednost, stabilnost i prosperitet države", naveo je Milović u dopisu GST-u Novoviću.
Sadržaj Milovićevog dopisa koji objavljuje M portal prenosimo integralno:
"U skladu sa članom 254 Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 – Odluka US CG 2/15, Odluka US-CG, 35/2015, 58/2015, drugi zakon, 28/2018, Odluka US CG, 116/2020, Odluka US CG i 145/2021, Rješenje US CG - 87/2023), dužnost ovog ministra, kao odgovornog lica u Ministarstvu pravde je da prijavi i najmanju sumnju da je u radnjama službenika ministarstva ostvareno obilježje bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a za koje sazna u vršenju svoje dužnosti.
Po ocjeni ovog ministra, na osnovu uvida u kompletirane spise predmeta, za osuđeno lice Artana Kurija, u postupku rehabilitacije osuđenog, službenice ovog ministarstva Tanja Popović i Nataša Radonjić su izvršile nezakonito brisanje kazne iz Registra kaznene evidencije, po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 koja presuda je pravosnažna dana 23.09.2009. godine, i ako su bile upoznate sa pravosnažnom odlukom Višeg suda u Podgorici KV.br. 995/17 od 26.12.2017. godine kojim je zahtjev osuđenog za brisanje osuda iz kaznene eviencije odbijen kao neosnovan.
Naime, kako to proizilazi iz spisa predmeta, osuđeni Artan Kurti je dana 21.03.2017. godine, Ministarstvu pravde podnio zahtjev za brisanje osuda iz kaznene evidencije, po presudama Višeg suda u Podgorici Km.br.02/04 od 04.04.2006. godine, na kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci i po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 od 23.09.2009. godine, na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci.
Dana 13.10.2017. godine, na zahtjev Ministarstva pravde, Viši sud u Podgorici je Direktoratu za izvršenje krivičnih sankcija dostavio presude Višeg suda u Podgorici Km.br.2/04 i K.br.326/08 i prepis presude Apelacionog suda Crne Gore Kž.br.5/2005 za osuđenog Artana Kurtija i istovremeno obavijestio Ministarstvo pravde da je pred tim sudom postupak po zahtjevu za rehabilitaciju imenovanog, u predmetu Km.br.2/04.
Rješenjem Višeg suda u Podgorici broj Krm. 8/17 od 23.10.2017. godine, koje je potvrđeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore Kžm.br.8/17 od 30.11.2017. godine, odbijena je molba osuđenog Artana Kurtija za brisanje iz kaznene evidencije osude po presudi tog suda Km.br.2/04 od 06.05.2004. godine.
Rješenjem Višeg suda u Podgorici Kv.br.16/18 od 12.01.2018. godine, koje je potvrđeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore Kvž.br. 16/18, odbijena je kao neosnovana molba osuđenog Artana Kurtija za brisanje osude po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 od 26.06.2009. godine.
Dana 18.01.2018. godine, Viši sud u Podgorici je dostavio Ministarstvu pravde pravosnažno rješenje Kv.br.995/17 od 26.12.2017. godine, kojim je odbijena molba za brisanje osude po presudi Višeg suda u Podgorici K.br. 326/08 od 26.06.2009. godine.
Dana 19.02.2018. godine, Ministarstvo pravde - Direktorat za izvršenje krivičnih sankcija je punomoćniku osuđenog, advokatu Dragoljubu Đukanoviću, dostavilo obavještenje o rezultatima ispitnog postupka po zahtjevu osuđenog, u kojem je ostavljen rok od 8 dana, da se punomoćnik izjasni, na činjenice koje su utvrđene u postupku da je Artan Kurti osuđivan presudama Višeg suda u Podgorici Km.br.02/04 od 04.04.2006. godine, na kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci i presudom Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 od 23.09.2009. godine, na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci.
Dana 20.02.2018. godine Artan Kurti je obavijestio Ministarstvo pravde da odustaje od pokretanja postupka rehabilitacije u predmetima Km.br.2/04 i K.br.326/08, i otkazuje punomoćje advokatu Dragoljubu Đukanoviću.
Presudom Vrhovnog suda Crne Gore Kzz.br.1/19 od 22.01.2019. godine, odbijen je zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, protiv navedenih rješenja, kao neosnovan.
Presudom Ustavnog suda Crne Gore U-III br.379/19 od 18.06.2019. godine, usvojena je ustavna žalba osuđenog Artana Kurtija i ukinuta presuda Vrhovnog suda Crne Gore Kzz.br.1/19 od 22.01.2019. godine.
U izvršenju presude Ustavnog suda Crne Gore U-III br.379/19 od 18.06.2019. godine, Vrhovni sud Crne Gore je presudom Už-Kzz.br.1/19 od 24.09.2019. godine, odbio kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz. br.78/18 od 10.01.2019. godine, podignut protiv pravosnažnih rješenja Višeg suda u Podgorici Krm.br.8/17 od 23.10.2017. godine i Kv.br.995/17 od 26.12.2017. godine, te rješenja Apelacionog suda Crne Gore Kžm.br.8/17 od 30.11.2017. godine i Kvž.br.16/2018 od 12.01.2018. godine.
Dana 08.06.2020. godine, službenica Ministarstva pravde, generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, Nataša Radonjić je donijela rješenje br.UPI 05-030/20-237 po zahtjevu osuđenog lica Artana Kurtija za brisanje osude iz kaznene evidencije po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 od 23.09.2009. godine, i pored činjenice da je molba osuđenog za brisanje ove osude, pravosnažno odbijena kao neosnovana od strane Višeg suda u Podgorici, a koja odluka je bila predmet ispitivanja Vrhovnog suda Crne Gore.
Iz navedenog proizilazi da postoje osnovi sumnje da su načelnica Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Tanja Popović, koja je pripremala odluku po molbi osuđenog Artana Kurtija u predmetu br. UPI 05-030/20-237 i tadašnja generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Nataša Radonjić izvršile neko od krivičnih djela protiv službene dužnosti, što će biti predmet ocjene nadležnog tužilaštva.
Ovakav stav, ovaj ministar nalazi u činjenici da je službenicama Ministarstva pravde, bila poznata činjenica da je o molbi osuđenog lica Artana Kurtija za brisanje osude po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 pravosnažno odlučio Viši sud u Podgorici rješenjem Kv.br. 995/2017 od 26.12.2017. godine, koje rješenje je dana 18.01.2018. godine dostavljeno Ministarstvu pravde. Osim navedenog, po ocjeni ovog ministra, službenicama ministarstva, koje su postupale u ovom predmetu nije mogla ostati nepoznata činjenica da o molbi osuđenog lica koje je više puta osuđivano, odlučuje nadležni sud jednom odlukom, te da se ne može sprovoditi postupak rehabilitacije odvojeno za svaku osudu pojedinačno, a kod činjenice da je podnosilac zahtjeva ranije osuđivan. Kod prethodno navedenog i stanovišta sudske prakse (stav Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore Su.V.br.365/13 od 03.10.2013. godine, sudske prakse Upravnog suda Crne Gore U.br.439/18, sudske praksa Apelacionog suda CG Kž.171/13, Kvž.br.397/19, Kvž.4/22) kao i stanovišta Višeg suda u Podgorici u konkretnom predmetu za osuđenog Artana Kurtija Kv.br.955/17 od 26.12.2017. godine i stanovišta Vrhovnog suda Crne Gore u istom predmetu poslovne oznake Kzz.br.1/19 od 18.06.2019. godine i Už-Kzz.br.1/19 od 24.09.2019. godine, službenicama Ministarstva pravde, nije mogla ostati nepoznata činjenica, da se radi o licu koje je više puta osuđivano, te da se rehabilitacija takvom licu može dati samo ako su ispunjeni uslovi za rehabilitaciju za svako krivično djelo u smislu člana 121 Krivičnog zakonika Grne Gore, o kojoj u tom slučaju odlučuje sud, pa da Ministarstvo pravde nije bilo nadležno, da odluči po naknadnoj molbi za brisanje samo jedne osude po presudi K.br.326/08.
Činjenica da je nezakonitim brisanjem osuđenog lica Artana Kurtija, isti ostvario korist i prava koja mu po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ne bi pripadala, te da je odlukom Vlade imenovan na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao lice koje nije osuđivano, dodatno me obavezuje da od nadležnog tužilaštva tražim da se ovaj slučaj detaljno ispita i ocijeni da li je u radnjama službenica ovog ministarstva, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela protiv službene dužnosti.
Takođe, cijenim da će tužilaštvo ispitati i razloge zbog kojih prethodni ministar pravde g. Marko Kovač, čiji resor je nadležan za vođenje i obradu podataka iz Registra kaznene evidencije, u vremenu imenovanja Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i pored indicija da je imenovani nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju, nije preduzeo radnje koje je po zakonu bio dužan da preduzme, kako bi se nedvosmisleno utvrdila činjenica da li je Artan Kurti ispunjavao zakonske uslove za imenovanje na veoma važnoj poziciji u bezbjedonosnom sektoru. Kako je g. Marko Kovač, kao ministar pravde, propustio da utvrdi navedene činjenice, to je izostala blagovremena dužnost Ministarstva pravde da pokrene postupak obaveznog poništaja rješenja kojim je Artan Kurti nezakonito obrisan iz Registra kaznene evidencije a sve u skladu sa članom 139 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br. 56/14, 20/15, 40/16, i 37/17).
Cijenim da je izgradnja efikasnog, kredibilnog i održivog sistema bezbjednosti, važan preduslov očuvanja nacionalne bezbjednosti Crne Gore. U tom smislu, ljudski resursi u obavještajno bezbjedonosnom sektoru, predstavljaju važan izazov za uspješno otklanjanje prijetnji i rizika za nacionalnu bezbjednost, stabilnost i prosperitet države".
