<p>Приказ потенцијалног рудника Брсково (ФОТО: РСЕ принтсцреен)</p>

Приказ потенцијалног рудника Брсково (ФОТО: РСЕ принтсцреен) / Приказ потенцијалног рудника Брсково (ФОТО: РСЕ принтсцреен)-Приказ потенцијалног рудника Брсково (ФОТО: РСЕ принтсцреен)

Mojkovački ljekari upozoravaju: Niko neće biti pošteđen obolijevanja od malignih bolesti

S aspekta ljekarske profesije, smatram da će riziku obolijevanja od maligniteta više organskih sistema, brojnih genetskih anomalija na nivou razvoja ploda u utrobi majke, kao i anomalija genetskog materijala, biti izloženi svi građani, a, nažalost, najviše će se odraziti na zdravlje djece i mladih, ističe Anita Zejak

Institut za javno zdravlje Crne Gore (IЈZ) nije bio uključen u izradu studija procjena i analize rizika s aspekta zdravlja koje bi ukazale na uticaj na zdravlje otvaranja rudnika olova i cinka Brskovo u Moјkovcu, saopšteno јe "Danu" iz te zdravstvene ustanove. Dok iz kompaniјe "Brskovo Mine", koјa ulazi u ovaј proјekat, tvrde da opasnosti po zdravlje nema, moјkovački ljekari smatraјu da će posledica po zdravlje građana i te kako biti i da će one biti nesagledive i dalekosežne.

Na pitanje "Dana" da li јe IJZ konsultovan na bilo koji način oko otvaranja rudnika u Mojkovcu, iz toј ustanove su odgovorili da su, na zahtjev Ministarstva zdravlja, dali mišljenje na Detaljni prostorni plan za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo – opština Mojkovac, za potrebe obrađivača plana – Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odrično su odgovorili na pitanje da li su radili analize zdravstvenog rizika u slučaju otvaranja rudnika.

Dr Anita Zejak kaže da јe kao ljekar, ali i kao porodična žena, protiv otvaranja rudnika "nesumnjivo devastirajućeg i degradirajućeg tipa rudarenja u Mojkovcu".

Zaboraviti na zdravu hranu iz Mojkovca

Doktorka Zejak ističe da se u Mojkovcu oduvijek živjelo od stočarstva i poljoprivrede, a opšte je poznato da gotovo nema kuće ni porodice koja ne gaji voće i povrće i na taj način dopunjuje svoj kućni budžet.

– Brojne porodice i domaćinstva proizvode kvalitetan sir i mliječne proizvode, meso i mesne proizvode, drže pčele i proizvode med. Samo neka se građani i uzorni domaćini proizvođači hrane iz Mojkovca zapitaju ko će jesti i kome će prodati takvu, najtoksičnijim metalima kontaminiranu hranu. Odgovor se jasno naslućuje. Umjesto etikete "zdravo iz Mojkovca", domaći zdravi proizvodi iz Mojkovca biće "obogaćeni" najtoksičnijom prašinom sa Bjelasice. Razumni ljudi ovog grada pokušali su saslušati i čuti predstavnike rudnika i njihov plan tzv. ekološke eksploatacije ruda, sa minimalnim ili nikakvim štetnim uticajima na životnu sredinu. Umjesto toga, čuli smo maglovitu uopštenu priču bez konkretnih detalja, studiju izvodljivosti bez suštine, još uvijek neprezentovan akt o procjeni uticaja na životnu sredinu. I neukima je jasno da je cilj otvaranje rudnika bez obzira na štetne posljedice po Mojkovac – smatra dr Zejak.

– Potencijalno otvaranje rudnika i početak eksploatacije ruda cinka, olova i bakra u Mojkovcu, bez dileme, predstavljaće ozbiljnu opasnost po zdravlje građana Mojkovca, uz nesagledive i dalekosežne posljedice. S aspekta ljekarske profesije, smatram da će riziku obolijevanja od maligniteta više organskih sistema, brojnih genetskih anomalija na nivou razvoja ploda u utrobi majke, kao i anomalija genetskog materijala, biti izloženi svi građani, a, nažalost, najviše će se odraziti na zdravlje dјece i mladih. Direktna izloženost stanovništva opasnim supstancama, najtoksičnijim metalima, manifestovaće se kroz svakodnevno udisanje vazduha kojim će dominirati visoke koncentracije kadmijuma, olova, žive, arsena itd. Indirektna izloženost manifestovaće se kroz zagađenost naših šuma, livada, pašnjaka, rijeka, potoka, izvora vode, voćnjaka, vrtova...Životinjski svijet biće ugrožen, a mi ljudi ćemo konzumirati kontaminiranu hranu i vodu – ističe Zeјak.

Isto mišljenje diјeli i njen kolega Slobodan Medoјević, koјi smatra da će se otvaranje rudnika negativno odraziti na zdravlje stanovništva Mojkovca i okoline.

– Stradaće sav živi sviјet i životna sredina. Kao ljekar svakodnevno se srećem sa oboljelima od hronične opstruktivne bolesti, čija je učestalost, po mom skromnom sudu, znatno veća u Mojkovcu u odnosu na prosjek u Crnoj Gori. Učestala je i ostala patologija respiratornog trakta, posebno karcinoma pluća. Siguran sam da je jedan od uzroka ovako lošeg zdravstvenog stanja stanovništva naše opštine bivši rudnik, čije posledice i danas osjećamo – kaže Medoјević.

Još se nisu oporavili od jalovišta saniranog 2011. godine

Po riječima dr Anite Zejak, zabrinjavajuće je i neljudski ne dići glas ili se prećutno saglasiti sa zagađivanjem svoje najbliže životne sredine.

– Zar treba ćutati i pristati na devastiranje i degradaciju svega čime se ponosimo i na čemu nam drugi zavide – čista pitka izvorska voda, čista rijeka, bogatstvo i raskoš zelenila, zdrava neprerađena hrana? Da li je moguće da donosioci odluka i nosioci najviše državne vlasti ne vide, ili ne žele da vide, ono što brojni posjetioci našeg grada vide i zbog čega, iz godine u godinu, sve masovnije dolaze? Zdrava životna sredina je neprocjenjiv resurs Mojkovca. Jeftino je i prejeftino za milion ili dva godišnje koncesije ili rudne rente dati najvažniji resurs na kome počiva budućnost našeg grada. Građane Mojkovca ne bi trebalo da obeshrabri ni činjenica da u odbrani svojih porodica i životne sredine nemaju saveznike u društveno-političkim strukturama koje bi mogle (i morale) okončati započetu borbu na dobrobit svih građana Mojkovca, a za šta imaju više nego dovoljno argumenata. Smatram da upravo te društveno-političke strukture moraju biti predmet ozbiljnog pritiska ukoliko želimo da spasimo naš grad. Prošli smo višedecenijsko trovanje našeg grada koje je okončano 2011. saniranjem jalovišta bivšeg rudnika, a posljedice i dalje snosimo. Ne dozvolimo još jedan krug pakla, koji ćemo, možda, ovog puta sami izabrati – poručila je dr Zejak.

On ističe da јe prihvatljiva alternativa rudniku razvoј turizma i poljoprivrede.

– Mojkovac ima izuzetne prirodne potencijale koji nijesu valorizovani na pravi način. Mislim da se zajedničkim angažovanjem lokalne samouprave, Vlade, građana i privatnog sektora može podstaći ekonomski napredak naše opštine, a da to ne bude na štetu zdravlja i života nas Mojkovčana – naglasio јe Medoјević.

Iz kompanija "Brskovo Mine" u izjavi za "Dan" ističu da su sproveli detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu i društvo, u skladu sa zahtjevima za izvođenje projekta Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), smjernicama EU i crnogorskim zakonodavstvom, i procijenila potencijalne uticaje na kvalitet vazduha, buku, zemljište i vodu.

– Korišćenjem modernih metoda rudarenja, koje će primijeniti rudnik, ne očekuju se nikakvi javni zdravstveni uticaji, na sličan način na koji je to slučaj u drugim postojećim rudnicima cinka u Evropskoj uniji, uključujući Grčku, Irsku, Španiju, Švedsku i Portugal. Kada bude bio u funkciji, rudnik Brskovo će neprekidno pratiti emisije kako bi se obezbijedilo da se pridržavaju standarda propisanih crnogorskim zakonodavstvom, zahtjevima EU i zahtјevima koji su propisani od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Ukoliko se utvrdi da nivoi emisija prelaze ove standarde, postoje brojni postupci za identifikaciju, izolaciju i otklanjanje izvora emisija – naveli su iz kompaniјi "Brskovo Mine".