Jedan od glavnih ciljeva u ovom programu jeste jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite u oblasti mentalnog zdravlja, a samim tim i rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite (bolnica i kliničkih centara). Planirano je uspostavljanje zakonskih osnova i definisanje mape puta za smanjenje broja hospitalizacija i rehospitalizacija mentalno oboljelih osoba.
– Danas je poznato da je većinu mentalnih poremećaja moguće liječiti i u velikom broju prevenirati, ali i dalje postoji jaz između dostupnosti znanja i primjene u praksi – zaključeno je u ovom dokumentu.
Prema podacima iz Programa, Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici ima 57 kreveta, Specijalna bolnica u Dobroti 233, odjeljenja Opšte bolnice Nikšić 26, Opšte bolnice Bijelo Polje sedam, a Opšte bolnice u Pljevljima šest.
– Kapaciteti bolnice u Dobroti su 233 postelje, dok se prosječan broj pacijenata na hospitalnom tretmanu kreće od 250 do 280, tako da je njena popunjenost preko 100 odsto – konstatotovano je u Programu.
Takođe, navodi se i da se u Klinici za psihijatriju godišnje pregleda oko 11.000 pacijenata.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora usvajanjem Programa za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025–2026. pravi veliki korak ka poboljšanju zdravlja građana.
– Ovaj dokument je temelj za jačanje zdravstvenog sistema i bolju zaštitu naših građana. Programom jasno okrećemo pravac – od pasivnog, institucionalnog odgovora prema mentalnim poremećajima, ka aktivnoj, dostupnoj i preventivnoj brizi, bliskoj mjestu gdje ljudi žive i rade. Time planiramo osnaživanje kapaciteta primarne zdravstvene zaštite za rano prepoznavanje mentalnih smetnji, uz istovremeno smanjenje potrebe za hospitalizacijom i omogućavanje liječenja u zajednici, uz podršku stručnih i dobro obučenih timova. Takođe, Akcionim planom predvidjeli smo aktivnosti koje će unaprijediti kapacitete zdravstvenih radnika, uključujući edukaciju iz oblasti mentalnog zdravlja, razvoj vodiča dobre kliničke prakse i jačanje sistema upućivanja i praćenja pacijenata. Ove mjere su posebno značajne u svjetlu porasta prevalencije anksioznih poremećaja, depresije i poremećaja ponašanja, naročito među mladima i starijim osobama. Posebno ističem važnost zaštite ljudskih prava osoba sa problemima mentalnog zdravlja. Ne smijemo dozvoliti da ih društvo marginalizuje, niti da ih stigma i predrasude udalje od pomoći i podrške. Borba protiv stigme jednako je važna kao i pružanje terapije – jer samo uz poštovanje dostojanstva i ravnopravnosti možemo govoriti o stvarno humanom i funkcionalnom sistemu mentalnog zdravlja – poručio je ministar Šimun povodom usvajanja Programa.
