Načelnik Odsjeka za integritet u ASK: Kadrovska politika je najrizičnija oblast

Kao najzahtjevnija i najrizičnija oblast u planovima integriteta – dokumentima kojima organi vlasti procjenjuju izloženost radnih mjesta i radnih procesa rizicima od korupcije i od drugog neetičnog i neprofesionalnog ponašanja, pokazala se kadrovska politika i etično i profesionalno ponašanje zaposlenih, sa najvećim brojem visokih rizika i nerealizovanih mjera, kazao je načelnik Odsjeka za integritet u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Marko Škerović.

On je istakao da su ih institucije za prošlu godinu izvjestile o statusu 12.000 rizika koje prate, dok je u trenutno važećim planovima integriteta za većinu rizika procijenjeno da su srednjeg intenziteta – oko 60 odsto, dok je 35 odsto rizika niskog intenziteta.

– Šest odsto rizika je visokog intenziteta. Djeluje malo, ali je to veliki broj rizika, i oni bi trebalo da budu prioritet organima vlasti, da prvo rade na rješavanju tih rizika. Kao najrizičniji sistemi pokazali su se pravosuđe, državna uprava, lokalna samouprava, prema procjeni organa iz tih sistema, a najmanje rizični kultura i prosvjeta. Najveći broj rizika odnosi se na narušavanje integriteta institucije, a slijede sukob interesa, zloupotreba službenog položaja, nedozvoljeno lobiranje ili uticaj na zaposlene, narušavanje principa transparentnosti, donošenje nezakonitih odluka, curenje informacija – kazao je Škerović juče na sjednici Savjeta ASK, predstavljajući Informaciju o aktivnostima Odsjeka za integritet ASK.

I pored toga što je započeo peti ciklus planova integriteta, koji se donose za dvogodišnji period, on je naglasio da gotovo trećina planova integriteta i dalje nije dostigla potencijal i da se suštinski ništa ne radi na njima. Škerović je članovima Savjeta kazao da 760 organa vlasti u državi ima obavezu da usvoji plan integriteta, te da su 744 institucije odredile menadžere integriteta i usvojile planove.

– U okviru 729 izvještaja koje su podnijeli organi vlasti prethodne godine (o primjeni planova), oni su izvjestili o statusu više od 12.000 rizika i o realizaciji 27.000 mjera za njihovo savladavanje. Na kraju četvrtog ciklusa planova integriteta ocijenjeno je da je oko 80 odsto mjera realizovano. Kao rezultat sprovođenja mjera, zabilježeno je kontinuirano smanjivanje rizika, odnosno stepena intenziteta rizika identifikovanih od 2016. do 2024 – predočio je Škerović članovima Savjeta ASK.

U fokusu sektor zdravstva

Škerović je kazao da se u procjeni treće generacije planova integriteta zdravstvo pokazalo kao problematično u smislu da su zabilježili veoma negativne trendove.

– Zbog toga smo odlučili da zdravstvo bude naredni sektor koji ćemo obraditi kroz metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera – dodao je Škerović, pojasnivši da su dali veći broj preporuka u oblasti zapošljavanja i privremenog angažovanja kadra, kao i osnaživanja etike i integriteta zaposlenih.

Pomoćnica direktora ASK Kristina Braletić rekla je da će nova metodologija za procjenu primjene antikorupcijskih mjera, koju su razvili u saradnji sa UNDP-om, biti primijenjena na zdravstvo i iz razloga što je od 25 utvrđenih ugrožavanja javnih interesa koji upućuju na postojanje korupcije osam zabilježeno u tom sektoru.

U prethodnim godinama, po njegovim riječima, najniži stepen realizacije mjera zabilježen je u oblastima lokalna samouprava i privredna društva čiji je osnivač opština, dok su izazove imali i sektori kulture i zdravstva.

Članica Savjeta ASK Aleksandra Vuksanović ocijenila je da državni organi plan integriteta više shvataju kao zakonsku obavezu i da vrlo mali broj zaposlenih bude upoznat s detaljima iz tog dokumenta, te da ne znaju ni kakve rizike od korupcije nosi njihovo radno mjesto. Ona je ukazala na značaj toga da se planovi integriteta kvalitetnije prezentuju zaposlenima.

Članica Savjeta ASK Dragana Šuković smatra da ta institucija ostvaruje kontinuirane rezultate, dok je Slavica Mirković pitala da li je došlo do poboljšanja integriteta u prethodnom periodu. Škerović je kazao da jeste, ali da bi volio da je to na mnogo višem nivou.

Predsjedniku Savjeta ASK naknada kao plata čelnika US

Na pitanje predsjednika Savjeta ASK Pavla Ćupića koliko je institucija objavilo planove integriteta, Škerović je odgovorio da je to uradilo 70 odsto obveznika zakona, dok su u 30 procenata planove objavili na društvenim mrežama ili oglasnim tablama, ukazujući da su oglasne table problematične.