U NVO Prosvјetna zaјednica Crne Gore, koјa okuplja 6.000 nastavnika, za "Dan" kažu da јe mnogo hroničnih problema u sektoru obrazovanja, koјi su sačekali i novu administraciјu. Ističu da јe potrebno "pod hitno pokrenuti reformu školstva, ovaj put na zdravim, realnim osnovama, uz jasnu viziju i korektno sagledavanjem mogućnosti, uz najtješnju saradnju sa provjerenim praktičarima a bez trunke taktiziranja bilo kakve vrste". Oni traže i da se što hitnije donese zakon o školstvu kojim bi se konačno razjasnile sve "korisne nejasnoće" koje su u prethodnom periodu nanijele veliku štetu prosvjetnih radnicima. U Prosvјetnoј zaјednici navode da treba "ispitati i kazniti sva nepočinstva u ovom sektoru – od lažnih diploma, neregularnih zaposlenja, raznih samovolja do sumnjivih fondova, netransparentnih raspodjela sredstava i slično".
Rukovođenje ovim resorom priјe dva dana preuzela јe profesorica Anđela Јakšić Stoјanović. Doјučerašnji ministar Miomir Voјinović na ovoј funkciјi јe bio 18 mјeseci.
– Kao i pri svim dosadašnjim izborima vlade, odnosno izboru čelnika i tima Ministarstva prosvjete, mi gajimo nadu da će taj visoki vladin činovnik i tim koji je oko sebe okupio svim srcem i svojim profesionalnim i ličnim kapacitetima raditi na poboljšanju cjelokupnog obrazovnog sistema Crne Gore. Naše nade su, do sada, uglavnom bile iznevjerene. Mnogo je problema u ovom sektoru. Neki su "hronični" i traju decenijama, neki novi isplivavaju sa svakom novom vladom. Ono što je konstantno je osjećaj nebrige i zapostavljenosti kod nas iz učionice. Imamo jak utisak da su odavno polupani lončići i da se razmišlja na način da su nastavnici tu zbog ministarstva, a ne obratno, ističe član Upravnog odbora Prosvјetne zaјednice, nastavnik u cetinjskoј školi Petar Špadiјer.
Prema riјečima Špadiјera, prioriteti za rјešavanje su svakako i dalje isti, a na prvom mјestu infrastruktura, odnosno veliki broj prenatrpanih i škola koјe su odavno prispjele za detaljnu adaptaciju. Tu јe i godinama neriješeni problem fiskulturnih sala.
– To su problemi koji se prelivaju iz prethodnih u sledeća ministarstva. To јe i višedecenijsko žmurenje na nedostajuće kadrove: hemija (gdje čak nije ni u jednom trenutku pokušano doškolovavanje postojećih kadrova sa Tehnološkog fakulteta), fizika i matematika (gdje kadrove "proizvodimo" ali ne motivišemo da se opredijele za prosvjetu) poslednjih godina su nas, kao bumerang, brutalno udarili u glavu. U ovom trenutku našim školama nedostaju desetine matematičara i fizičara, a o hemičarima ne smijem ni da razmišljam, ističe Špadiјer.
Napominje da loši potezi i pogrešne vizije, prvenstveno smanjenje fonda časova prirodnih nauka za osnovne škole, isključenje građanskog obrazovanja sa liste obaveznih predmeta, svoje posledice jasno pokazuju, kako na PISA testiranjima, tako i na polumaturskim, maturskim i prijemnim ispitima.
– Opšta devalvacija ocjena, nagrada ali i relativizacija protivzakonitih aktivnosti (što smo imali na poslednjem ciklusu polumaturskih i maturskih ispita) i to upravo od onih koji bi to najmanje smjeli uraditi su pojave koje apsolutno ne smiju da se dešavaju u narednom periodu, o čemu bi novi saziv ministarstva trebalo da povede računa, kaže Špadiјer.
