Održan naučni skup "230 godina od donošenja Stege": Temelj svih kasnijih crnogorskih pravnih akata

„Stega“ koja je donesena 1796. godine, prvi je pisani zakonski akt u novijoj crnogorskoj istoriji i predstavlja jedan od najznačajnijih događaja za pravno, kulturu i istorijski identitet Crne Gore.

Otvarajući naučni skup akademik Zoran Rašović istakao je da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na 1796. godinu, već naučna obaveza da se osvijetli prelomni trenutak u kojem crnogorsko društvo počinje svoj put, od običajnog prava ka pisanim zakonskim okvirima.

- „Stega“ nije samo prvi pisani zakon, već sudbinski ugovor između crnogorskih plemena. Donijeta u predvečerje bitke na Krusima, ona je simbolizovala jedinstvo i moralnu čvrstinu naroda. Iako kratka, sa svega šest članova, „Stega“ je udarila temelj crnogorskoj državnosti i zakonodavstvu - istakao je Rašović.

U svom uvodnom izlaganju Branislav Radulović, u ime Udruženja pravnika Crne Gore, koje je bilo suorganizator naučnog skupa, istakao je da je „Stega“, proizašla iz tradicionalnog društva i običajnog prava, te postala temelj svih budućih crnogorskih pravnih akata – zakona, noseći snažnu državotvornu i emancipatorsku dimenziju.

- U njoj se prepoznaje embrion pravne države – svijesti da se autoritet ne zasniva isključivo na sili ili harizmi već na opšteprihvaćenom i normiranom poretku. Prevashodno nastala kao čin okupljanja, koji je simbolički i praktično učvrstio svijest o Crnoj Gori kao zajednici sudbine, „Stega“ predstavlja presudan korak ka kasnijem donošenju Zakonika Petra I iz 1978. i 1803. godine. Stoga, možemo izreći da je „Stega“ – mednik crnogorske države i kamen temeljac njenog pravnog ustrojstva - naveo je Radulović.

STEGA traži reakciju Vlade i tužilaštva: Boka se devastira, zakon se ignoriše, a država ćuti

U okviru programa naučnog skupa, akademik CANU Šerbo Rastoder govorio je o istorijskom kontekstu nastanka „Stege“, a Mladen Vukčević u svom izlaganju bliže je približio ustavnopravna obilježja ovog pravnog akta. Na temi „Stega - prožimanje politike, prava, morala i religije“ govorio je Milan I. Marković, a akademik CANU Zoran Stojanović posebnu pažnju posvetio je prirodi i vrsti sankcija predviđenih Stegom.

U svom izlaganju Sonja Tomović Šundić pažnju je posvetila etičko-pravnim aspektima „Stege“, a Savo Marković pravnoj prirodi prvog crnogorskog zakonodavnog akta, dok je Rajka Đoković svoj referat naslovila je „Stega“ u uporednoj perspektivi.

Na početku današnjeg, vrlo posjećenog, naučnog skupa tekst „Stege“ iz 1796. godine govorio je Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta.