Parlamentarnom istragom do odgovora o "Bioču"

Parlamentarnom istragom do odgovora o "Bioču"

skupština

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Parlamentarnom istragom do odgovora o "Bioču"

Pokretanje parlamentarne istrage o željezničkoj nesreći na Bioču ne znači da će Skupština voditi sudske sporove, ali se tokom 20 godina od te tragedije nagomilalo mnogo pitanja koja traže odgovore.

To je poručeno tokom jučerašnje rasprave o Predlogu odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa tragedijom na Bioču.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelenka Andrić kazala je da se konačno vidi spremnost ovog saziva Skupštine da otvori parlamentarnu istragu i da formira Anketni odbor o nesreći na Bioču. Podsjetila je da je nesreći koja se dogodila 23. januara 2006. život izgubilo 47 građana, dok je više od 200 povrijeđeno.

– Mnogo je pitanja koja su se nagomilala od te strašne januarske noći, ali bi valjalo ponoviti neka. Da li je tragedija najavljena 2002. ili 2005. kada su utvrđena oštećenja pruge baš u tunelu gdje je voz iskočio iz šina? Da li odgovornost može biti individualna, a ne sistemska u situaciji kad imamo presudu za čovjeka koji je upravljao lokomotivom, a da nemamo objašnjenu činjenicu kako je moguće voziti neispravan voz od Bijelog Polja do Podgorice? Kolika je bila humanitarna pomoć? Da li je mašinovođa u Lutovu dobio poruku od svog pretpostavljenog da mora dovući voz do Podgorice? – naglasila je Andrić.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić kazao je da su od suda dobili informaciju da se za slučaj "Orlov let" još vodi sudski postupak, objašnjavajući da iz tog razloga nije moguće formiranje anketnog odbora o tom predmetu. S druge strane, od sudova su dobili informaciju da su završeni sudski postupci na željezničku nesreću.

Diskriminacija poljoprivrednica

Poslanica Branka Marković (PES) smatra da se ovim zakonom ispravlja istorijska nepravda prema ženama, te da se njime jasno propisuje da materinstvo ne smije biti preporeka na tržištu rada. Poslanica Aleksandra Despotović pitala je šta žena u Bijelom Polju ima od ovog zakona. Ona je naglasila da za osnivanje Agencije za rodnu ravnopravnost treba pola miliona eura, a da, s druge strane, nema novca da se uvedu naknade za mlade žene poljoprivrednice.

– Mislim da je mnogo važno da nakon 20 godina pokušamo da pomognemo da se neke informacije ili podaci otkriju ili da se odgovori na pitanja na koja nijesmo dobili odgovore u prethodnih 20 godina. To je jedina intencija ovog Anketnog odbora – poručio je on.

Poslanici su prethodno raspravljali o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Ministar ljudskih prava Fatmir Đeka kazao je da se predloženim aktom uređuju, između ostalog, obaveze rodno odgovornog budžetiranja, procjene rodnog uticaja, prikupljanje podataka iz kaznene evidencije po polu...

– Jedna od ključnih novina je osnivanje Agencije za rodnu ravnopravnost, kao mehanizma koje će obezbijediti dosledniju primjenu zakona. Pravni okvir se prilagođava stvarnim društvenim izazovima – naglasio je on.

Praveći paralelu sa romanom "Don Kihot", poslanica Aleksandra Vuković Kuč (DPS) poručila je da žene, generacija za generaciju, nastavljaju da se bore sa džinovima. Vuković Kuč je ukazala da se u slučaju žena divovi patrijarhata nijesu smanjili i pretvorili u vjetrenjače.

– Oni stoje i danas, možda su tiši, prefinjeniji su u nastupu, ali veliki su, jednako stvarni i jednako spremni da nam zaklone vidik i da nas sakriju. Što smo moćnije, pametnije, snažnije, moralnije, to su oni spremniji da nas "nadvise". Nemamo ženu da ode u Ministarstvo finansija – ona valjda ne umije s novcem. Dā joj se funkcija u nadzornom odboru, ali bez neke izvršne funkcije – upozorila je poslanica.

Poslanik Boris Mugoša (Evropski savez) kazao je da predloženi zakon predstavlja normativni iskorak u ovoj oblasti, ali da ostaje izazov kako će se primjenjivati.

– Mislim da nemamo korist od toga što usvajamo brojne standarde kad kao društvo nijesmo spremni da ih primijenimo. Moramo da mijenjamo svijest – svijest jednakih mogućnosti je okosnica vrijednosnog sistema. Ako smo negdje zakazali, zakazali smo u oblasti rodne ravnopravnosti – ocijenio je Mugoša.

 

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA