Popović Samardžić za "Dan": Ministre zdravlja i direktore ustanova biraju bez kriterijuma

Predsјednica Sindikata doktora medicine, epidemiolog u Institutu za јavno zdravlje Milena Popović Samardžić kazala јe za "Dan" da јe potrebno da se postave kriteriјumi za izbor rukovodilaca u zdravstvenom sistemu kako ne bismo došli u situaciјu da se eksperimentiše sa zdravstvenim radnicima i pacijentima postavljanjem komunalnog inspektora ili vaterpolo sudije na čelo zdravstvene ustanove. Nedavno јe ministar Dragoslav Šćekić za direktora Doma zdravlja Herceg Novi imenovao biveg komunalnog inspektora Aleksu Đekića umјesto doktora Gorana Komara, a raniјe јe direktor Speciјalne bolnice za psihiјatriјu u Kotoru bio nekadašnji vaterpolo sudiјa Petar Abramović. Popović Samardžić kritikuјe i Nacrt zakona o zdravstvenoј zaštiti, koјi će dodatno opteretiti zdravstveni sistem.

– Mišljenja sam da se moraju definisati jasni kriterijumi koji se tiču stručnih kvalifikacija i radnog iskustva kako bi se postalo ministrom zdravlja, direktorom zdravstvene ustanove i članom odbora direktora zdravstvene ustanove. Takođe, stava sam da je potrebno imati plan rada i precizno definisane ciljeve koji se moraju ostvariti za godinu dana i do isteka mandata. Kada se tako postave kriterijumi, nećemo doći u situaciju da se eksperimentiše sa zdravstvenim radnicima i pacijentima postavljanjem komunalnog inspektora ili vaterpolo sudije na čelo zdravstvene ustanove. Za trenutno partijsko upravljanje nisu propisane nikakve sankcija, niti se utvrđuje odgovornost. Potrebno je najzad izraditi mapu puta razvoja zdravstvenog sistema i osigurati njegov razvoj nezavisno od političkih turbulencija i nesuglasica u državi. Mali je broj mladih doktora koji žele ostati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Iako je reforma primarne zdravstvene zaštite planirana prema normativima na 20–35 pacijenata dnevno, realan broj pacijenata svakodnevno je veći od 80. Koncept izabranog doktora postao je samo usputna stanica na putu edukacije i razvoja mladih ljekara prije dobijanja specijalizacije. Izabrani doktori nemaju dovoljno vremena da se bave svojim pacijentima. Njihove ambulante su neopremljene. Njihove mogućnosti za rad sa pacijentom značajno su redukovane brojnim improvizacijama koje su nazivane reformama. Sve ovo za posljedicu ima ogromno prelivanje pacijenata ka sekundarnom i tercijarnom nivou. Praćenje i mjerenje učinka svih ljekara u sistemu pomoći će da se prepoznaju nedostaci – ističe Popović Samardžić.

Ona upozorava da se novim Nacrtom zakona o zdravstvenoј zaštiti, koјim se ukida dopunski rad kod privatnika, uvodi eksperiment.

– Nema analiza, ne znamo koliki broj usluga se pruža u privatnom zdravstvenom sistemu a koji će da se slije na državni sektor. Nemamo sagledavanja prakse iz regiona, ni evropske prakse. Neuspješni su bili slični pokušaji u Hrvatskoj i Srbiji gdje su ustavni sudovi takve odluke proglašavali neustavnim. Postojala je slična situacija u Turskoj gdje je došlo do odliva ljekara iz državnog sektora u privatni. Vrlo je neozbiljan pristup izrade tako važnog sistemskog zakona. To će se svakako reflektovati dodatnim gužvama i nezadovoljstvom pacijenata, a koje će se prelivati na zdravstvene radnike. Mi u SDMCG snažni smo zagovornici borbe protiv korupcije. Svako nezakonito postupanje treba jasno kazniti. Međutim, Ministarstvo zdravlja umjesto da kazni one koji krše zakon, izlaže sve ljekare i sve pacijente neizvjesnom eksperimentu. Opet se vraćam ne nedostatak analiza, bez kojih nema smislenog, ciljanog rješavanja problema, već samo populizma koji sve nas može skupo da košta – kaže Popović Samardžić.