Obrazlažući izmjene zakona, ministar pravde Bojan Božović kazao je da je on od nasušne potrebe za nesmetano funkcionisanje Upravnog suda, ukazujući na njegovu pretrpanost tužbama, ali i ogroman broj usmenih rasprava koje su, kako je rekao, bile posljedica i brojnih zloupotreba. Naglasio je da je sve veći broj i zahtjeva za ubrzanje postupaka, ali i da su znatni iznosi koji se plaćaju za povrede prava na suđenje u razumnom roku.
– Ovaj zakon je u direktnoj vezi sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI) jer smo u prethodnim godinama svjedočili brojnim zloupotrebama. Pojedinci su znali da zatrpaju brojne škole, pogotovo na sjeveru, koje imaju manji broj zaposlenih, i da samo zbog toga što su koristili pravo na usmenu raspravu i objektivnu nemogućnost tih institucija da u roku odgovore na ta pitanja, ostvare naknadu, odnosno zloupotrebljavali su pravo na SPI. Ideja ovog zakona je samo da razgraničimo da li neko od institucije traži informaciju zato što mu zaista treba ili zato što samo želi da sa 10, 15 ili 1.000 zahtjeva dođe do Upravnog suda i ostvari određenu naknadu, navodi Božović.
On je rekao i da unutar Advokatske komore postoji jasna svijest da je bilo brojnih zloupotreba, te da u tom tijelu smatraju da bi novom advokatskom tarifom trebalo za 50 procenata smanjiti iznos tarife kada je riječ o ovakvim vrstama sporova.
– Ovaj predlog zakona rasteretiće Upravni sud i obezbijediće nekoliko miliona eura manjih troškova godišnje za taj isti Upravni sud – tvrdi ministar.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović ukazala je da su pred Upravnim sudom 2019. godine bile 1.922 tužbe zbog ćutanja uprave, da ih je 2021. bilo 6.600 po istom osnovu, a 2023. čak 17.576. Ukazala je i da nijedan načelnik nekog organa ili službe nije trpio posljedice zbog ćutanja.
– Ćutanje nekada jeste sigurnost, ali ćutanje opterećuje crnogorsko društvo, ćutanje koje je vrlo opasno za urušavanje mnogih vrijednosti. Postali smo sveopšte društvo ćutologa – poručila je Bojanić Lalović.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da je predloženi zakon sistemski odgovor kako bi se povećala efikasnost rada Upravnog suda. Poslanica Sonja Milatović (DPS) smatra da je u post-tridesetoavgustovskom periodu selektivna pravda u Crnoj Gori postala pravilo, te da vlast u parlamentu već pet godina "glumi i sudije i tužioce".
– Gledamo kako njihovu takozvanu pravdu pretvaraju u rijaliti – dodala je ona, ocjenjujući da se zbog toga s razlogom sumnja u zacrtane ciljeve zakonskih rješenja.
Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES) ukazao je da je Upravni sud prve godine rada imao priliv od 1.443 predmeta, dok je prošle godine zaprimio 37.703 predmeta. Ovu godinu, kako je dodao, Upravni sud je započeo sa 26.620 predmeta.
– Ukupan broj sudija Upravnog suda predviđen je za priliv od 5.000 predmeta godišnje. Bez efikasnog, kvalitetnog i blagovremenog rada Upravnog suda, mi imamo potpunu blokadu rada javne uprave i dovodi se u pitanje zakonitost rada lokalnih i državnih upravnih organa – upozorio je on.
Poslanik DPS-a Oskar Huter pitao je da li ćemo nakon usvajanja ovog zakonskog rješenja doći do smanjenja zahtjeva za ubrzanje postupka i finansijskih gubitaka koji se plaćaju za povredu prava na suđenje u razumnom roku. On je od ministra tražio podatke o pojedincima i organizacijama koje su u prethodnih pet godina ostvarile najveće iznose po osnovu naplaćenih troškova postupka.
Božović je kazao da je bilo pojedinaca koji su uzimali i po nekoliko desetina hiljada eura zloupotrebljavajući ovo pravo, te da je čak i Advokatska komora isključila jednog ili dva advokata zbog takvih zloupotreba.
