
Crna Gora će do 2040. godine imati 270 kilometara auto-puteva i 353 km brzih saobraćajnica, kao i devet aerodroma, projekcije su iz Predloga Prostornog plana Crne Gore (PPCG) za period do 2040. U tom dokumentu se navodi i mogućnost proširenja željezničke mreže izgradnjom kraka pruge Nikšić–Podgorica ka Bileći, kao i igradnju nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) ka Beranama i granici sa Kosovom.
Prema ovom strateškom dokumentu, koji je juče dostavljen u skupštinsku proceduru, definisano je da je primarna mreža podijeljena u sedam osnovnih koridora: auto-put Bar–Boljare (A1), Jadransko-jonski auto-put (A2), brze saobraćajnice Budva – granica sa Hrvatskom (B1), Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (B2), Smokovac–Tuzi–Božaj (B3), Podgorica–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4), Andrijevica – granica sa Kosovom (B5).
Auto-put Bar–Boljare, pored postojeće dionice Smokovac–Uvač–Mateševo, dužine 42 kilometra, obuhvatiće i dionice Mateševo–Andrijevica (22 km), Andrijevica–Crnča–Boljare (50 km), Smokovac–Tološi (10 km), Tološi – ukrštanje sa Jadransko- jonskim auto-putem (16 km), ukrštanje sa Jadransko-jonskim auto-putem – Virpazar (25,5 km), Virpazar–Bar (22 km).
Prema ovom planu, od Podgorice će auto-put prolaziti preko Tološa, obilaziti naselje Beri, preko Bigora dolaziti do Dobrske Župe, gdje će se ukrštati sa Jadransko-jonskim auto-putem. Preko Meteriza obići će Rijeku Crnojevića i Dubovo. U zoni između Dubova i Trnova biće ukršten sa Primorskom brzom saobraćajnicom koja dolazi od Debelog brijega.
– U zoni Orahova, nastavlja ka Sozini, pa preko Limljana, Sutormana i Velembusa dolazi do Bara. Dalje do Ulcinja i granice sa Albanijom, odnosno Sukobina, nastavlja kao dionica Jadransko-jonskog autoputa. Dionica od Dobrske Župe do Bara zajednička je za dva auto-puta: Bar–Boljare i Jadransko-jonski auto-put. S obzirom na značaj luke Bar, predlaže se da dionica od izlaza iz tunela Sozina preko Bara do Ulcinja ima profil auto-puta, a ne saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj, kako je to ranije planirano u planskoj i tehničkoj dokumentaciji. Konekcija auto-puta Bar–Boljare sa auto-putem Srbije usaglašena je i planirana je u Boljarima, lokalitet Borov do – navodi se u Predlogu PPCG.
Kada je riječ o Jadransko-jonskom auto-putu, on je kroz Crnu Goru planiran od granice sa Bosnom i Hercegovinom (u rejonu Nudo)–Grahovo–Čevo–Zagora do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare u Dobrskoj Župi. Jadransko-jonski auto-put dalje će se nastavljati zajedničkom dionicom sa auto-putem Bar–Boljare do Bara, a od Bara dalje nastavlja preko Ulcinja do granice sa Albanijom (Sukobin).
U PPCG se navodi da su brze saobraćajnice planirane sa ciljem integracije cjelokupne teritorije Crne Gore i povezivanja sa autoputnom mrežom u Crnoj Gori. Primorska brza saobraćajnica (B1) planirana je duž Crnogorskog primorja do veze sa auto-putem Bar–Boljare. Shodno stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odustalo se od koridora koji ide preko prelaza Verige – zona Opatovo – Sveta Neđelja.
– Predloženo je da se u PPCG 2040, kao prihvatljivije rješenje u odnosu na razmatrana rješenja, planira koridor koji od Debelog brijega prolazi zaleđem opštine Herceg Novi, prolazi kroz zonu Zelenika i u blizini Kumbora prelazi Bokokotorski zaliv, dalje ide južnom stranom poluostrva Luštica (prema idejnom rješenju, velikim dijelom tunelom) i izlazi kod naselja Radovići. U području Tivta, prolazi južno od aerodroma, u blizini Lješevića, Vranovića, Radanovića, ide do Bratešića (Lastva Grbaljska) – Markovići – Vrijesno i dalje do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare... – predviđeno je u PPCG.
Sjeverna brza saobraćajnica (brza saobraćajnica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom) B2 trebalo bi da poveže Pljevlja sa auto-putem Bar–Boljare, kao i sa Bosnom i Hercegovinom.
Brza saobraćajnica Podgorica (Smokovac)–Tuzi–Božaj će na potezu od Smokovca do Tuzi predstavljati istočnu obilaznicu Podgorice. Brza saobraćajnica Podgorica–Danilovgrad–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4) predstavljati saobraćajnu vezu zapadnog dijela Crne Gore sa auto-putem, a pored toga je i u funkciji valorizacije turističkih potencijala sjevera Crne Gore.
Dionica brze saobraćajnice Andrijevica – Čakor – granica sa Kosovom obuhvata veoma zahtjevan teren, pa se očekuje da će ova dionica brze saobraćajnice uglavnom biti na objektima, mostovima i tunelima.
Prema PPCG, do 2040. mrežu aerodroma Crne Gore činiće dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letjenje. Planirane lokacije za aerodrome su u Beranama, Nikšiću (Kapino polje – postojeće letilište), Podgorici (Ćemovsko polje – postojeće letilište), Pljevljima, Žabljaku, Baru i Ulcinju. Smatra se da bi aerodrom u Beranama bio značajan za Crnu Goru, posebno za razvoj sjevernog regiona.
– Ostali aerodromi Nikšić – Kapino polje, Podgorica – Ćemovsko polje, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj razvijaće se prvenstveno kao aerodromi za specijalne potrebe, rekreativno letjenje, sportsko letjenje, sezonski turistički saobraćaj, poslovne i turističke potrebe – navodi se u PPCG.