Predloga Prostornog plana Crne Gore predat u Skupštinsku porceduru / Maša Todoroviž
14/06/2025 u 07:57 h
Ana OstojićAna Ostojić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Predlog Prostornog plana Crne Gore do 2040: Projektuju devet aerodroma, 270 km auto-puteva i prugu do Pljevalja

Crna Gora će do 2040. godine imati 270 kilometara auto-puteva i 353 km brzih saobraćajnica, kao i devet aerodroma, projekcije su iz Predloga Prostornog plana Crne Gore (PPCG) za period do 2040.

Crna Gora će do 2040. godine imati 270 kilometara auto-puteva i 353 km brzih saobraćajnica, kao i devet aerodroma, projekcije su iz Predloga Prostornog plana Crne Gore (PPCG) za period do 2040. U tom dokumentu se navodi i mogućnost proširenja željezničke mreže izgradnjom kraka pruge Nikšić–Podgorica ka Bileći, kao i igradnju nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) ka Beranama i granici sa Kosovom.

Prema ovom strateškom dokumentu, koji je juče dostavljen u skupštinsku proceduru, definisano je da je primarna mreža podijeljena u sedam osnovnih koridora: auto-put Bar–Boljare (A1), Jadransko-jonski auto-put (A2), brze saobraćajnice Budva – granica sa Hrvatskom (B1), Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (B2), Smokovac–Tuzi–Božaj (B3), Podgorica–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4), Andrijevica – granica sa Kosovom (B5).

Auto-put Bar–Boljare, pored postojeće dionice Smokovac–Uvač–Mateševo, dužine 42 kilometra, obuhvatiće i dionice Mateševo–Andrijevica (22 km), Andrijevica–Crnča–Boljare (50 km), Smokovac–Tološi (10 km), Tološi – ukrštanje sa Jadransko- jonskim auto-putem (16 km), ukrštanje sa Jadransko-jonskim auto-putem – Virpazar (25,5 km), Virpazar–Bar (22 km).

Prema ovom planu, od Podgorice će auto-put prolaziti preko Tološa, obilaziti naselje Beri, preko Bigora dolaziti do Dobrske Župe, gdje će se ukrštati sa Jadransko-jonskim auto-putem. Preko Meteriza obići će Rijeku Crnojevića i Dubovo. U zoni između Dubova i Trnova biće ukršten sa Primorskom brzom saobraćajnicom koja dolazi od Debelog brijega.

Obaviće konsultacije sa poslaničkim klubovima

PPCG bi trebalo da bude usvojen u Skupštini konsenzusom većine političkih subjekata, jer se bavi isključivo interesom države, na način kako je to utvrdila struka, kazao je juče ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije. On je dodao da će prije glasanja o PPCG biti obavljene konsultacije sa svim poslaničkim klubovima u parlamentu.

Rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović istakla je da je ovo najvažniji strateški planski dokument i da su njegove odrednice važne za svu ostalu plansku dokumentaciju. Naglasila je da je puno pažnje posvećeno zaštiti prostora, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, već i što u svim projekima koje bude donosila Crna Gora aspekt zaštite prostora, kao ključni interes, mora biti visoko vrednovan.

– U zoni Orahova, nastavlja ka Sozini, pa preko Limljana, Sutormana i Velembusa dolazi do Bara. Dalje do Ulcinja i granice sa Albanijom, odnosno Sukobina, nastavlja kao dionica Jadransko-jonskog autoputa. Dionica od Dobrske Župe do Bara zajednička je za dva auto-puta: Bar–Boljare i Jadransko-jonski auto-put. S obzirom na značaj luke Bar, predlaže se da dionica od izlaza iz tunela Sozina preko Bara do Ulcinja ima profil auto-puta, a ne saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj, kako je to ranije planirano u planskoj i tehničkoj dokumentaciji. Konekcija auto-puta Bar–Boljare sa auto-putem Srbije usaglašena je i planirana je u Boljarima, lokalitet Borov do – navodi se u Predlogu PPCG.

Usvojen Prostorni plan u formi predloga na kojem su radile dvije vlade i tri administracije Ministarstva urbanizma

Kada je riječ o Jadransko-jonskom auto-putu, on je kroz Crnu Goru planiran od granice sa Bosnom i Hercegovinom (u rejonu Nudo)–Grahovo–Čevo–Zagora do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare u Dobrskoj Župi. Jadransko-jonski auto-put dalje će se nastavljati zajedničkom dionicom sa auto-putem Bar–Boljare do Bara, a od Bara dalje nastavlja preko Ulcinja do granice sa Albanijom (Sukobin).

U PPCG se navodi da su brze saobraćajnice planirane sa ciljem integracije cjelokupne teritorije Crne Gore i povezivanja sa autoputnom mrežom u Crnoj Gori. Primorska brza saobraćajnica (B1) planirana je duž Crnogorskog primorja do veze sa auto-putem Bar–Boljare. Shodno stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odustalo se od koridora koji ide preko prelaza Verige – zona Opatovo – Sveta Neđelja.

"Velje brdo" će biti ukras Podgorice

Ministar Radunović je kazao da će projekat "Velje brdo" biti ukras Podgorice i da se na njegovoj realizaciji radi punom snagom, "i pored svih opstrukcija". On je rekao da će dinamika zavisiti od potražnje.

– Hoće li to da bude u januaru ili decembru naredne godine, ili će da bude 2027, neka građani znaju da je to najmanje bitno. Radimo punom snagom, pored svih opstrukcija političke opozicije, medija i jednog dijela NVO sektora, a ne vidim nijedan razlog, jer će vrlo brzo, sigurno sam, veliki broj njih da stane u red za stanove – istakao je Radunović.

Prema njegovim riječima, do sada se prijavilo već 10.000 zainteresovanih građana.

– Predloženo je da se u PPCG 2040, kao prihvatljivije rješenje u odnosu na razmatrana rješenja, planira koridor koji od Debelog brijega prolazi zaleđem opštine Herceg Novi, prolazi kroz zonu Zelenika i u blizini Kumbora prelazi Bokokotorski zaliv, dalje ide južnom stranom poluostrva Luštica (prema idejnom rješenju, velikim dijelom tunelom) i izlazi kod naselja Radovići. U području Tivta, prolazi južno od aerodroma, u blizini Lješevića, Vranovića, Radanovića, ide do Bratešića (Lastva Grbaljska) – Markovići – Vrijesno i dalje do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare... – predviđeno je u PPCG.

Sjeverna brza saobraćajnica (brza saobraćajnica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom) B2 trebalo bi da poveže Pljevlja sa auto-putem Bar–Boljare, kao i sa Bosnom i Hercegovinom.

Brza saobraćajnica Podgorica (Smokovac)–Tuzi–Božaj će na potezu od Smokovca do Tuzi predstavljati istočnu obilaznicu Podgorice. Brza saobraćajnica Podgorica–Danilovgrad–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4) predstavljati saobraćajnu vezu zapadnog dijela Crne Gore sa auto-putem, a pored toga je i u funkciji valorizacije turističkih potencijala sjevera Crne Gore.

Dionica brze saobraćajnice Andrijevica – Čakor – granica sa Kosovom obuhvata veoma zahtjevan teren, pa se očekuje da će ova dionica brze saobraćajnice uglavnom biti na objektima, mostovima i tunelima.

Prema PPCG, do 2040. mrežu aerodroma Crne Gore činiće dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letjenje. Planirane lokacije za aerodrome su u Beranama, Nikšiću (Kapino polje – postojeće letilište), Podgorici (Ćemovsko polje – postojeće letilište), Pljevljima, Žabljaku, Baru i Ulcinju. Smatra se da bi aerodrom u Beranama bio značajan za Crnu Goru, posebno za razvoj sjevernog regiona.

– Ostali aerodromi Nikšić – Kapino polje, Podgorica – Ćemovsko polje, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj razvijaće se prvenstveno kao aerodromi za specijalne potrebe, rekreativno letjenje, sportsko letjenje, sezonski turistički saobraćaj, poslovne i turističke potrebe – navodi se u PPCG.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
16. jul 2025 22:43