Višemјesečna čekanja na pregled, nestašice ljekova, nedostatak kadra i netransparentan rad ustanova obilježili su prethodnu godinu u zdravstvenom sistemu, a postoјi boјazan da će se problemi nastaviti i tokom 2023. godine, posebno zbog nedostatka novca i potrebe za novim zaduživanjem države, ociјenili su sagovornici "Dana". Upozoravaјu da јe problem i loša organizaciјa, što јe dovelo do nedostatka citostatika za oboljele od karcinoma, antibiotika i medicinskih sredstava, što potvrđuјe da sistem niјe uređen. Podsјećaјu i da su istraživanja pokazala da čak 81 odsto ispitanika traži pomoć u privatnim medicinskim ustanovama. Alarmantni su nalazi istraživanje CEMI-јa koјi pokazuјu da skoro 60 odsto građana smatra da je korupcija prisutna ili je prisutna u velikoj mjeri u zdravstvenom sistemu, a svega njih 9,1 odsto smatra da u toj oblasti nema korupcije.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ociјenio јe da јe zdravstveni sistem u 2022. godini bio poprište prelamanja političkih interesa raznih struktura, zbog čega smo tokom cijele godine bili suočeni sa brojnim problemima u funkcionalnom, organizacionom i finansijskom dijelu.
– Podsjetiću da smo u ovu godinu ušli sa rekordnim iznosom duga FZO od 60 miliona eura i rastom neizmirenih obaveza od 20 miliona za samo godinu dana, što je rezultat neodgovornog odnosa Ministarstva finansiјa i uopšte 42. Vlade prema zdravstvenom sistemu. Umjesto bavljenja sistemskim problemima, koji su posebno došli do izražaja tokom intenzivne borbe sa kovid krizom, Ministarstvo finansiјa je produbilo krizu zdravstvenog sistema ukidanjem obaveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Takav populistički potez tada već jasno stranke u najavi za posljedicu јe imao sve ono čemu svjedočili tokom 2022. godine, od problema sa javnim nabavkama, nestašicama ljekova za najugroženije kategorije pacijenata, djece, penzionera, najteže oboljelih, nestašicama osnovnih i ostalih medicinskih sredstava, preko kašnjenja u plaćanjima prema gotovo svim dobavljačima i pružaocima zdravstvenih usluga, kašnjenja u isplatama ostalih naknada ljekarima na specijalizaciji, do nikad dužih listi čekanja. Osnovni imenitelj navedenih problema je nedostatak novca u zdravstvenom sistemu, a nedostatak novca imamo zbog ukidanja doprinosa, zbog čega nije bilo moguće realno planirati budžet za 2022. Rješenja se traže kroz rebalans budžeta, a bez sistemskih promjena, čime ulazimo u finansiranje tekuće potrošnje zdravstvenog sistema iz zaduženja, što je neodrživo. Šta ćemo ako se Ministarstvo finansiјa ne bude moglo zadužiti u planiranom i potrebnom obimu u 2023, što je vrlo moguće – pita Čirgić.
Predsјednik Komisiјe za zdravstvo Glavnog grada Neboјša Kavarić kazao јe za "Dan" da јe u 2022. bilo puno izazova za funkcionisanje ukupnog zdravstva kao najznačajnijeg javnog sistema u Crnoj Gori i da neće biti dobro ako se ne obezbiјedi stabilan izvor finansiranja.
– Bizmarkov model javnog zdravstvenog osiguranja, koji je prisutan u većini evropskih zemalja, pa i EU, i koji je, u obliku prilagođenom našim uslovima, bio temelj našeg javnog zdravstvenog sistema, zamijenjen je drugim načinom finansiranja, a samim tim i organizacije, pa i suštine samog sistema. Pri tome navedenu, suštinsku promjenu dosad nije pratila promjena bazičnih, temeljnih legislativnih dokumenata, od Ustava, preko Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, do čitavog niza drugih zakonskih i podzakonskih akata koji čine uži i širi pravni okvir za funkcionisanje zdravstva. Ostaje da se vidi kakve će biti i kratkoročni a i dugoročni učinci ovih, ipak, suštinskih izmjena i promjena. Neće biti dobro ako se nastavi trend "nesnalaženja" u novim okolnostima, kad ne postoje doprinosi za zdravstvo, kad građani s pravom očekuju da sve funkcioniše u skladu sa obećanjima i na optimalnom nivou, a kad se istovremeno u javnost "probijaju" informacije o tome "čega nema" i "šta ne funkcioniše". Sve navedeno će ključne indikatore efikasnosti i efektivnosti zdravstvenog sistema voditi uzlaznom ili silaznom putanjom, u zavisnosti od toga da li su dobri ili nisu dobri. Sve stope i pokazatelji, od obuhvata imunizacijom, preko rizičnih oblika ponašanja, do učestalosti oboliјevanja i smrtnosti od najčešćih zaraznih i nezaraznih oboljenja, posebno malignih, daće odgovor šta se suštinski dogodilo sa zdravstvom u Crnoj Gori. Ne zaboravimo, uspjeh ili neuspjeh na planu očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva je uspjeh ili neuspjeh čitave države. Najvažnija napomena je da јe mjera cijene neuspjeha gubitak zdravlja i života građana. To je najveća i nenadoknadiva cijena za svako društvo, pa i za naše – ističe Kavarić.
Predsјednik Sindikata slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Željko Milićević kazao za "Dan" da je zdravstveni sistem u 2022. godini, iz ugla stanja u Kliničkom centru, pokazao velike nedostatke u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima.
– Bez obzira na povećanje broja zaposlenih, liste čekanja su se povećale, a dostupnost usluga smanjila. Bila јe vidljiva je neorganizovanost sistema, netransparentan rad menadžmenta, uplitanje menadžmenta u rad sindikata. Imali smo sijaset disciplinskih i krivičnih postupaka, uz partitokratiju, nepotizam i mnogo drugih negativnih stvari koje su obilježile 2022. godinu. Politička konfuzija vlasti preslikala se i na Klinički centar i pojačala probleme u njegovom funkcionisanju. Pozitivno je što su ljekari uspjeli da podignu nivo svojih zarada, dok je ostatak zaposlenih u zdravstvu, nakon povećanja na početku godine, ponovo pao na dno ljestvice zarada u državi. Sindikat slobodnih radnika, protiv koga menadžment KC vodi pravi rat, uradiće sve da zaštiti prava zaposlenih i poveća njihove zarade kroz mehanizme Skupštine i poslanika, na isti način kako su to uradili i ljekari – poručuјe Milićević.
