To je poručeno s jučerašnje promocije otkrića novog roda i vrste "Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović i Surina" u flori Crne Gore, koja je, zajedno sa izložbom "Vjekovi u kamenu", organizovana u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU).
Spektakularno otkriće nove biljke uslijedilo je 200 godina od pronalaženja poslednje otkrivene biljne vrste u Crnoj Gori, ali je, kako je juče objasnio akademik Vukić Pulević, zaslugu za to odnio bečki botaničar, dok su za otkriće biljke Petrolamium crnojevicii zaslužni crnogorski naučnici, školovani u Crnoj Gori. On je u svom izlaganju ukazao na dva fenomena, odnosno, kako je rekao, čuda.
– Dok su u 20. vijek sve zemlje Balkana ušle sa akademijama nauka, sa univerzitetima, muzejima i nacionalnim bibliotekama, Crna Gora je u svemu tome kasnila, čak su studije biologije osnovane tek 1990. godine. Iz te generacije iznikli su naučni radnici koji su postigli velike uspjehe – rekao je Pulević.
Drugo čudo, kako je dodao, jeste da su botaničari koji su otkrili ovu biljku kustosi Prirodnjačkog muzeja, koji rade u najgorim prostorijama u Evropi.
– Ovu, smijem kazati, sramotu treba da riješe ljudi iz društveno-političkog života i da tu instituciju dignemo na nivo koji ona zaslužuje – poručio je Pulević.
Predsjednik CANU Ljubiša Stanković kazao je da je crnogorski krš u okolini Cetinja veoma dugo krio tajnu ove biljke na veoma malom prostoru.
– Biljka, malobrojna po populaciji, ali veoma posebna, opstajala je i trajala milenijumima, baš kao narod na ovim prostorima koji traje vjekovima. Zahvaljujući neumornoj posvećenosti i oštrom oku naših izuzetnih naučnika, dr Snežane Dragićević i dr Snežane Vuksanović i profesora Boštjana Surina iz Hrvatske, otkrivena je ova dragocjena tajna. Na liticima sokolskih krša iznad Štitara u okolini Cetinja poslije 200 godina ponovo je iz flore Crne Gore otkrivena nova vrsta biljke za nauku. Prava je vrijednost da na dobro istraženom prostoru kakav je Evropa otkrijete novi rod, čak novu vrstu – istakao je Stanković.
On je dodao da je floru Crne Gore dosad izučavalo preko 1.000 botaničara, koji su učestvovali u izradi oko 3.000 radova.
– Flora Crne Gore sa 3.600 taksona ubraja se u najbogatije u Evropi u odnosu na veličinu, pa otkrića novih rodova predstavljaju više nego senzaciju i izuzetna su rjetkost. Ovaj događaj otkrića biljke pokazuje da je Crna Gora i dalje naučno neistražena oaza u botaničkom smislu – ocijenio je akademik Stanković.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da zvuči gotovo nevjerovatno da u vremenu satelita, drnovo i digitalnih karata, kada mislimo da znamo sve o svijetu oko nas, priroda i dalje uspijeva da nas iznenadi.
– Petrolamium crnojevicii nam govori o tome koliko je dragocjen svaki kamen, svaka stijena, svaki lokalitet u našoj zemlji. Pokazuje koliko još imamo da naučimo i koliko toga možemo da izgubimo ako ne budemo pažljivi – naglasio je Ćulafić, koji je najavio da će ministarstvo pružiti punu podršku svim aktivnostima koje imaju za cilj očuvanje nove biljne vrste.
Naučnica Snežana Dragićević istakla je da su rezultati do kojih su došli dali potvrdu da je Crna Gora zemlja jedinstvenog, posebnog i raznovrsnog identiteta, još uvijek nedovoljno istraženog.
– Ova biljka je dokaz da čak i u vremenu kada mislimo da nam je sve već poznato priroda i dalje uspijeva da nas iznenadi, podstakne našu radoznalost i posjeti nas koliko je važno da volimo i čuvamo našu Crnu Goru – rekla je Dragićević.
