Ilustracija
05/12/2022 u 13:17 h
Milica KrgovićMilica Krgović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Izmijenjen Zakon o javnim nabavkama: Desetine miliona u sivoj zoni?

Nema nikakvog unapređenja kontrolnih mehanizama, naročito za nabavke većih vrijednosti, a što bi bilo veoma potrebno zemlji koja slovi za krajnje osjetljivu na korupciju, smatraјu u Akciјi za sociјalnu pravdu

Izmjene Zakona o javnim nabavkama ne donose jaču kontrolu višemilionskih tendera i povećanje transparentnosti koje bi uticalo na smanjenje prostora za korupciju, zadržavaju neka od neopravdanih izuzetaka od primjene ovog zakona, dok će desetine miliona eura koje se godišnje troše kroz jednostavne nabavke i dalje biti regulisane podzakonskim aktom i u "sivoj zoni".

To su neke od ocjena Akcije za socijalnu pravdu (ASP) o predloženim izmjenama Zakona o javnim nabavkama, koje je nedavno usvojila manjinska vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu i poslala ih na usvajanje crnogorskom parlamentu.

Iz ASP-a podsјećaјu da je Zakon o javnim nabavkama prije nekoliko godina doživio ozbiljne izmjene i postavljaju pitanje zašto se ponovo ide na promjene, odnosno da li je to stvarna potreba sistema javnih nabavki, ili se kroz izmjene namjeravaju provući nečiji (i čiji) interesi.

– Dosadašnja iskustva pokazuju da nije sve uvijek bila samo potreba sistema nabavki u zemlji, već da su se provlačili mnogi interesi kroz zakonska rješenja, kojima se na najbolji način nije štitio javni interes, jer je ostavljan veliki prostor za potencijalne zloupotrebe u ovoj oblasti, za koju je poznato da je jedna od najosjetljivijih na korupciju – kazali su za "Dan" iz te nevladine organizacije.

Podrivaju pravni sistem

U prelaznim i završnim odredbama Vlada je predložila da se ugovori o javnim nabavkama zaključeni do dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona mogu mijenjati, odnosno raskidati u skladu sa članovima za raskid ili izmjenu ugovora.

Međutim, upravo je predloženim izmjenama predvidjela dopune članova za raskid ili izmjenu ugovora, što znači da se na mala vrata uvodi moguća retroaktivnost primjene propisa, koja je ustavno zabranjena kategorija, osim kada za to postoji opravdani javni interes.

Kako dodaju, iz predloženih izmjena se može vidjeti da zemlja u potpunosti prelazi na elektronski sistem javnih nabavki, koji je i do sada bio dominantan, ali je zakonski to sada jedina mogućnost za kompletnu proceduru bilo kog modela javne nabavke.

Izmjenama se predlaže da se ponude za otvoreni postupak nabavki robe i usluga vrijednosti do 150 hiljada, odnosno radova do pola miliona, podnose u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objavljivanja, a preko tih vrijednosti rok je 30 dana. Do sada je rok bio 30 dana, a izuzetno je mogao biti 15 dana, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti. Skraćenje roka otvara pitanje spremnosti ponuđača da u kratkom roku pripreme ponude, što se može odraziti na ukupnu konkurentnost.

– Nema nikakvog unapređenja kontrolnih mehanizama, naročito za nabavke većih vrijednosti, a što bi bilo veoma potrebno zemlji koja slovi za krajnje osjetljivu na korupciju. Sistem stvarne preventivne kontrole tendera, specifikacija i ugovora gotovo da ne postoji, jer to praktično niko stvarno ne kontroliše, osim ukoliko nabavka ne završi sa žalbenim postupkom – ukazali su iz ASP-a.

Loše izmjene za garancije

Predloženim izmjenama Zakona o javnim nabavkama biće ukinuta obaveza podnošenja garancije za ponudu, a za nabavke koje se provode iz razloga hitnosti, što je vrlo indikativno rješenje i uvodi nejednakost u sistem javnih nabavki.

Takođe, predložena je izmjena dijela člana za garanciju za dobro izvršenje ugovora, koja se do sada podnosila kao sredstvo obezbjeđenja zbog povrede ugovorenih obaveza. Sada se predlaže da se ta garancija veže za slučaj neispunjenja ugovorenih obaveza nastalih činjenjem ili nečinjenjem ponuđača, što je svakako uže pravno tumačenje od postojećeg i kao takvo privileguje ponuđače.

Vlada nije predložila izmjenu člana da garancija iznosi 10 odsto od vrijednosti zaključenog ugovora, iako su brojni primjeri iz prakse pokazali da taj procenat nije dovoljno obezbjeđenje da će naručilac posla u slučaju neispunjenja obaveza imati iz čega da se u potpunosti naplati.

Kako naglašavaju, nema pomaka da se isključe neki od neopravdanih izuzetaka od primjene Zakona o javnim nabavkama, poput, recimo, toga da se zakon ne primjenjuje na poslove izrada planskih dokumenata.

U ASP-u dodaju da će jednostavne nabavke i dalje biti regulisane pravilnikom i mimo zakonskih određenja, a to su sve nabavke robe, usluga i radova do pet hiljada eura, ali su van zakonske procedure i robe i usluge od pet do 20 hiljada eura i radovi od pet do 40 hiljada eura.

– Zvanični podaci pokazuju da je vrijednost jednostavnih nabavki ispod pet hiljada eura u 2021. godini iznosila preko 64 miliona eura. To je frapantna brojka koliko se po tom modelu potroši javnog novca, a što je, praktično, u sivoj zoni i jasno je koliko tu može biti zloupotreba – ističu iz ASP-a.

Naglašavaјu i da usvajanje predloga zakona ili podzakonskih akata od strane vlada koje su u tehničkim mandatima ne bi trebalo da bude praksa, jer su u tom periodu izvršne vlasti bez političkog legitimiteta i treba da se ograniče samo na tehnička, a nikako suštinska pitanja.

– Na čelu Direktorata za javne nabavke u Ministarstvu finansija je kadar Demokratske partije socijalista, pa ne treba da čude brojna upitna rješenja i praznine, jer su pod palicom te partije godinama usvajana mnoga kontroverzna rješenja u području javnih nabavki – ukazali su iz ASP-a.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
24. januar 2023 06:47