Međutim, Komisija konstatuje da se čitav dio izvještaja posvećen ovom predmetu sastoji od paušalnih opisa radnji koje je preduzelo tužilaštvo, a da se ne navodi koji su svjedoci i na koje okolnosti saslušani, da li su među njima oni čije je saslušanje preporučila Komisija, niti o čemu se govori u "skaj" prepiskama.
U izvještaju su pobrojane radnje koje su preduzete u istrazi o ovom zločinu u drugoj polovini prošle godine. Navodi se da je Višem državnom tužilaštvu u Podgorici dostavljeno rješenje podgoričkog Višeg suda o formiranju komisije za popis i identifikaciju oduzetih predmeta, deponovanih u arhivi – depou suda. U julu su, kako je obrazloženo, obavljena tri saslušanja svjedoka, u avgustu, septembru i decembru po jedno, a u oktobru dva. U izvještajnom periodu upućen je i dopis Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) sa zahtjevom za prikupljanje potrebnih obavještenja. U dva navrata je izvršen djelimičan uvid u "skaj" prepisku određenih pinova.
Tužilaštvu je u avgustu od Uprave policije dostavljena službena zabilješka o postupanju po nalozima državnog tužioca. Navodi se da je tužiteljka Danka Ivanović Đerić prisustvovala komisijskom popisu i identifikaciji predmeta pred Višim sudom u Podgorici, a Višem sudu u Podgorici upućen je dopis za dostavljanje kompletnih dokaza u predmetu.
– Čitav dio izvještaja posvećen ovom predmetu sastoji se od paušalnih opisa radnji koje je preduzelo tužilaštvo, a da se ne navodi koji su svjedoci i na koje okolnosti saslušani, da li su među njima oni svjedoci koji se konkretno navode u preporukama Komisije, niti koje su aktivnosti preduzete, ko je dostavio koju službenu zabilješku i šta u njoj piše, o čemu se govori u "skaj" prepiskama, koja je uputstva policijskim službenicima dala tužiteljka za postupanje u konkretnom predmetu, itd. Dakle, sve je uopšteno, dato u vidu statistike, bez ikakve konkretizacije i opisa radnji, i bez dostavljanja na uvid dokumenata, zapisnika i drugog na što se konkretno odnose pomenuti uopšteno opisani događaji – konstatuje Komisija u poslednjem izvještaju.
Ukazano je da ovakve informacije dovode u pitanje svrhu rada Komisije, čiji zadatak, kako dodaju, sigurno nije da se bavi statistikom o radu tužilaštva, bez ikakve konkretizacije u vezi sa samim radom tužilaštva i predmetima na kojima je radilo.
U izvještaju je konstatovano da je Vrhovno državno tužilaštvo ažurno odgovaralo na preporuke Komisije, ali da su od januara 2024. godine izostali odgovori na upite Komisije kojima se traže spisi o postupanju u slučajevima napada na novinare, pa je Komisija mogla kvalitetno raditi isključivo na predmetima za koje posjeduje dokumentaciju dostavljenu u prethodnom periodu. Zbog toga su se sastali predsjednik Komisije Mihailo Jovović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
– Na sastanku je iznijet stav vrhovnog državnog tužioca da Vrhovno državno tužilaštvo ne može Komisiji dostavljati spise, imajući u vidu da to nije predviđeno Zakonom o krivičnom postupku, koji propisuje kome se spisi mogu dostavljati – navodi se u izvještaju koji je juče razmatrala Vlada, za period od 31. decembra 2024. do 31. marta 2025.
U odnosu na to, Komisija je usvojila zaključak da stav VDT-a koji je iznio vrhovni državni tužilac predstavlja prekid prakse koja je podrazumijevala da tužilaštva Komisiji dostavljaju dokumentaciju (djelimičnu ili potpunu).
