U zatvorima naredne godine obavezan i test na sidu

Načelnica Sektora za zdravstvenu zaštitu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija dr Vesna Mitić Lakušić najavila je da je Ministarstvo zdravlja izradilo uputstvo o obaveznom testiranju zatvorenika na zarazne bolesti, u prvom redu na hepatitis C i HIV/AIDS (sida).

Ona je istakla da se radi o zakonskoj obavezi, te da će od naredne godine svako lice koje dođe u UIKS biti testirano na zarazne bolesti, dijagnostikovano i pripremljeno za terapiju, odnosno liječenje.

Edukativni sastanak o HCV i HIV okupio je predstavnike Ministarstva zdravlja, zdravstvenih ustanova i medija, u organizacija Medikal Crna Gora. Učesnici su istakli značaj ranog otkrivanja ovih infekcija, kao i to da je testiranje za građane besplatno i anonimno u savjetovalištima pri domovima zdravlja i u Institutu za javno zdravlje.

– U posljednjih pet godina imali smo osam HIV pozitivnih zatvorenika, od toga je samo jedna žena. Tri slučaja su otkrivena u UIKS-u, a ostali su došli sa infekcijom i imali su terapiju, kazala je Mitić Lakušić.

Prema njenim riječima, u junu i julu 2025. godine na hepatitis C je testirano 121 lice, a u januaru 2026. godine istestiran je kompletan zatvor. I nakon odsluženja kazne, oni se javljaju doktorima i nastavljaju sa liječenjem, dodala je ona.

– Što se tiče zatvorskog sistema prevalencija (ukupan broj starih i novih slučajeva neke bolesti) hepatitisa je visoka, do 20,7 odsto, a kod intravenskih zavisnika ona bude i do 30 odsto. Kada se radi o HIV-u, procenti su niži i iznose 0,3 odsto. I hepatitis i HIV se češće sreću kod rizičnih grupa, zavisnika i ostalih, istakla je Mitić Lakušić.

Govoreći o važnosti otkrivanja ovih zaraznih bolesti u zatvorskom sistemu, ona je istakla šta su sve preduzeli prethodnih godina kako bi povećali broj testiranih, a da su sve aktivnosti podržane od strane Ministarstva zdravlja i uvrštene u Akcioni plan za droge 2024–2025. godine, kao i da je formirana radna grupa za izradu uputstva o testiranju na zarazne bolesti.

– Svako lice koje bude ušlo u zatvorski sistem biće testirano, dijagnostikovano i pripremljeno za terapiju. Znači, uradili smo da zakonski moraju da se testiraju, postigli smo kontinuitet aktivnosti sa Infektivnom klinikom, Institut za javno zdravlje nas podržava sa testovima, radimo na edukaciji zatvorenika i osoblja, istakla je Mitić Lakušić.

Trećina inficiranih HIV-om u Crnoj Gori ne zna da ima infekciju

Epidemiolog i načelnica Odjeljenja za HIV i virusne hepatitise i polno prenosive bolesti Instituta za javno zdravlje dr Alma Čičić kazala je da HIV i hepatitis C predstavljaju značajan javno zdravstveni problem, radi se o infekcijama koje se lako šire i godinama mogu prolaziti bez ikakvih simptoma.

– Kako da zaustavimo epidemiju HIV-a koja traje preko 40 godina? Tako što će preko 95 odsto osoba koje imaju HIV da budu dijagnostikovane, a preko 95 odsto tih osoba da se liječe i imaju dobar terapijski odgovor. Mi smo u proteklih 10 do 15 godina značajno unaprijedili liječenje, možda i smanjili stigmu u zdravstvenom sistemu i možda se ljudi lakše odlučuju da uđu u zdravstveni sistem i da se liječe. Na Infektivnoj klinici dobijaju tretman koji se koristi u razvijenim zemljama i na taj način dobijamo da većina osoba koje se liječe imaju dobar terapijski odgovor. Problem je rana dijagnoza. Ono što nije dobro jeste da se smatra da skoro trećina ljudi u Crnoj Gori koji imaju HIV infekciju, nije svjesna svoje infekcije. To je značajan broj ljudi. To je polje na kojem cjelokupni zdravstveni sistem, ali i društvo, moraju da rade, istakla je Čičić.

Ona je dodala da su 2025. godine u Savjetovalištu imali oko 75 odsto više testiranih nego 2024. i oko 30 odsto više otkrivenih infekcija.

– Posebno me raduje da je u 2025. godini procenat onih kod kojih je otkriven u kasnoj fazi bio manji nego u prethodnoj godini, što nam daje razlog da razmišljamo da smo negdje napravili dobar iskorak, rekla je Čičić.

Direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu dr Jelica Krsmanović kazala je da, iako Crna Gora spada u zemlje sa niskom prevalencom HIV infekcije, to ne znači da možemo biti zadovoljni postojećim stanjem. Kada govorimo o infekciji hepatitisom C, poručila je ona, cilj mora biti rano otkrivanje, pravovremeno liječenje i sprečavanje daljeg prenosa infekcije. Imamo mogućnost da uspješno liječimo hepatitis C, dodala je Krsmanović.

– Izazovi sa kojima se suočavamo nisu samo medicinski, oni uključuju i stigmu i diskriminaciju, nedovoljnu informisanost stanovništva, potrebu za većim obuhvatom testiranja, unapređenjem preventivnih aktivnosti i snažnijim povezivanjem zdravstvenog sistema i zajednice, kazala je ona.

Preuzmite našu aplikaciju