Udruženje psihologa upozorava: Novi školski kalendar ugrožava mentalno zdravlje učenika
Shutterstock

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Udruženje psihologa upozorava: Novi školski kalendar ugrožava mentalno zdravlje učenika

Udruženje psihologa Crne Gore uputilo je javni apel povodom novog školskog kalendara za školsku 2026/27. godinu, ocjenjujući da predložena organizacija nastave može imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje i razvoj učenika.

U saopštenju koje potpisuje Udruženje psihologa Crne Gore, navodi se da stručnjaci - osjećaju duboku profesionalnu, etičku i ljudsku dužnost“ da reaguju na, kako ističu, model koji nije u skladu sa savremenim saznanjima o razvoju djece.

- Kao stručnjaci koji svakodnevno prate mentalni, emotivni i kognitivni razvoj djece, ali i kao roditelji koji prepoznaju tihi umor u očima mališana, smatramo da je ovakav raspored opterećenja u dubokom konfliktu sa neurobiologijom učenja i mentalnom higijenom - navodi se u apelu.

Psiholozi upozoravaju da organizacija školske godine u dva duga nastavna bloka, uz produženu zimsku pauzu, može dovesti do preopterećenja učenika i prekida kontinuiteta u učenju.

- Dizajnirati školsku godinu kroz dva ekstremna, višemjesečna bloka kontinuiranog napora, isprekidana jednom predugom pauzom u januaru, predstavlja neočekivanu i neobičnu stručnu interpretaciju - navodi se u saopštenju.

U Udruženju ističu da "učenje nije proces linearne akumulacije informacija", te da dječiji kognitivni razvoj prati jasne biološke zakonitosti.

U dijelu koji se odnosi na niže razrede osnovne škole, upozorava se na rizik od preopterećenja i pada motivacije.

- Četiri mjeseca neprekidne nastave bez jesenjeg predaha dovode do hroničnog kognitivnog preopterećenja i senzorne prezasićenosti - navodi se u tekstu.

Dodaje se da u ovom uzrastu odmor nije dodatak, već "osnovni biološki preduslov“ za učenje:

- U ovom uzrastu odmor nije luksuz niti nagrada za rad, već osnovni biološki preduslov da bi se naučeno asimilovalo i integrisalo.“

Za učenike od petog do devetog razreda, psiholozi ističu da se radi o periodu intenzivnih razvojnih promjena, zbog čega je potreban pažljivo balansiran ritam rada i odmora.

- Kada razvojni sistem ostane bez periodičnih ventila za opuštanje, stres postaje kumulativan - navodi se u saopštenju.

Upozorava se i na moguće posljedice poput anksioznosti, povlačenja, agresivnosti i pada školskog funkcionisanja:

- Škola ovim kalendarom prestaje da bude prostor sigurnosti i rasta, a postaje izvor hroničnog distresa.“

Srednjoškolci: - Rizik od izgaranja prije punoljetstva“

Posebna pažnja posvećena je srednjoškolcima i maturantima, za koje se navodi da su izloženi dugotrajnim periodima ocjenjivanja i visokih očekivanja.

- Skoro pet mjeseci kontinuirane izloženosti testiranju, bez prostora za kognitivni odmor, direktno vodi u sindrom izgaranja (burnout) - upozorava Udruženje.

Dodaje se da takav model ne jača otpornost, već može dovesti do suprotnog efekta:

- Umjesto razvoja rezilijentnosti, stvaramo generaciju koja u odraslo doba ulazi sa hroničnim mentalnim umorom - ističu iz Udruženja.

Apel donosiocima odluka

Na kraju saopštenja, Udruženje psihologa Crne Gore poziva Ministarstvo prosvjete, nastavnike i roditelje da preispitaju rješenja školskog kalendara.

- Nemojmo podređivati dječiji razvoj administrativnim i budžetskim motivima - navodi se u apelu.

Ističe se da škola mora biti „strukturisano, toplo i podsticajno okruženje koje poštuje mentalnu higijenu i dobrobit djece“.

U završnici saopštenja citira se i Jean Piaget:

- Glavni cilj obrazovanja u školama trebalo bi da bude stvaranje ljudi koji su sposobni da čine nove stvari, a ne samo da ponavljaju ono što su druge generacije uradile - navodi se u saopštenju.

Uz taj citat, iz Udruženja poručuju da „škola mora omogućiti djeci da dišu, kako bi mogla da razvijaju kreativnost i autonomno mišljenje“.

Psiholozi problematizuju i koncept duge zimske pauze, ocjenjujući da ona ne doprinosi kvalitetnom odmoru učenika.

- Mjesec dana potpune pasivizacije ne donosi zdrav odmor, već podstiče razvoj nezdravih navika, poremećaj ritma spavanja i socijalnu izolaciju - navodi se.

Upozorava se i na problem povratka u školu nakon duge pauze:

- Povratak u klupe predstavlja akutni adaptivni šok i novu, duboku razvojnu anksioznost.“

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA