Kako je najavljeno, predlog PPCG ubrzo će biti poslat parlamentu na usvajanje.
Na najvažnijem strateškom planskom dokumentu, od utvrđivanja njegovog nacrta, objavljivanja i 90-dnevnog trajanja javne rasprave, analize pristiglih primjedbi, komentara i sugestija, a potom i na izradi izvještaja o javnoj raspravi i upućivanju Savjetu za reviziju na mišljenje i utvrđivanju predloga PPCG, radile su tri administracije Ministarstva prostornog planiranja, odnosno tri ministra – Ana Novaković Đurović, koja je bila na čelu resora kada je taj dokument utvrđen u formi nacrta, Janko Odović, u čijem mandatu je dat na javnu raspravu, i Slaven Radunović, koji trenutno rukovodi tim resorom, kada je PPCG utvrđen u formi predloga.
Predstavnici Abazovićeve vlade očekivali su da će taj dokument biti usvojen do kraja 2023, Odović je najavljivao njegovo donošenje u trećem kvartalu 2024. godine, ali se to ni do danas nije desilo.
Javna rasprava o Nacrtu PPCG trajala je od 29. januara do 29. aprila prošle godine, a "Dan" je ranije objavio da je tokom njenog trajanja prispjelo 449 predloga, primjedbi i sugestija.
Nakon javne rasprave, Savjet za reviziju bio je u obavezi da da mišljenje na izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi, nakon čega je uslijedila priprema predloga plana i njegovo dostavljanje organima za tehničke uslove na saglasnost, a jedinicama lokalne samouprave na mišljenje.
Vlada juče nije objavila Predlog PPCG, pa nije poznato šta je, nakon svih procedura i uvažavanja pristiglih primjedbi i sugestija, ostalo od onoga što je predviđao nacrt, a detalje tog dokumenta danas će na konferenciji za medije predstaviti ministar prostornog planiranja Slaven Radunović i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović. Nacrtom je, između ostalog, bila planirana gradnja dva auto-puta i sedam aerodroma, s fokusom na razvoju saobraćaja i energetike. Pored Podgorice i Tivta, planirani su veći aerodromi u Nikšiću i Beranama, kao i aerodromi između Bara i Ulcinja, u Pljevljima i na Žabljaku.
Iz Vlade je saopšteno da od ukupne površine teritorije Crne Gore (13.812 kilometara kvadratnih), građevinsko područje čini 3,14 odsto teritorije, sa površinama infrastrukture 0,04 odsto. Poljoprivredne površine, obradivo i drugo poljoprivredno zemljište zauzima 14,94 odsto, a šumske površine 62,07 odsto teritorije.
– Obradivog poljoprivrednog zemljišta je malo – samo 3,77 odsto, što ukazuje na osjetljivost ovih površina i potrebu očuvanja i održivog korišćenja. Po stepenu šumovitosti, Crna Gora je među najšumovitijim državama na Balkanu i u Evropi – naveli su iz Vlade.
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica saopštili su da je Predlog prostornog plana usvojen bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da ga ne bi smio podržati skupštinski Zakonodavni odbor.
