Sa sjednice Odbora za izbornu reformu / - SCREENSHOOT/ SKUPšTINA CRNE GORE
02/04/2024 u 11:19 h
Svetlana ĆetkovićSvetlana Ćetković
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

(VIDEO) Čarapić: Izborna reforma fundamentalno pravo; Predsjednik DIK-a: Izborna 2023. pokazala mane izbornog zakonodavstva

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je reforma izbornog zakonodavstva preduslov za članstvo u EU

 

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je izborna reforma jedno od fundamentalnih prava čije će reformisanje biti preduslov za članstvo u EU, budući da EU želi da uključi Crnu Goru kao novu članicu.

- U EU žele funkcionalnu demokratiju, odnosno žele članicu koja će imati dobro izborno zakonodavstvo i od koje je neće boljeti glava kada su u pitanju svaki izbori - kazao je on.

On je kazao da rad Odbora za izbornu reformu treba da bude uniformisan da bi na jednak način došli do najboljih rezultata u jednakim razumnim rokovima.

Poslanik DPS-a i predsjedavajući Odborom Nikola Rakočević kazao je da je potrebno dati osvrt koja nadležnost treba da bude formiranih grupa, odredi sastav radnih grupa, te koordinatore svake grupe...

On je rekao da je ideja svih članova Odbora da reforma bude sveobuhvatna, a u skladu sa svim 

Ana Nenezić iz Instituta Analitika kazala je da su naši izborni zakoni prevaziđeni i zastarjeli. Zbog toga, kako je rekla, veoma je teško organizovati ih, kao i pratiti i nadgledati.

- Smatram da kada se definišu jasni i precizni rokovi to ima svoju svrhu i zato bi bilo važno da se postavi određeni okvirni rok u okviru kojeg bi sam Odbor trebao izaći sa nekim prijedlozima samih zakonrekla je ona.

Kodifikacija izbornih zakona je bio dobar prijedog, kazala je Nenezić, i upitala da li su članovi Odbora razmišljali da idu u tom pravcu.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da su neke stvari očigledno propuštene, poput Zakona o predsjedniku.

"Zaista je nemoguće da se ne nađe u izbornoj reformi, naročito ako imamo iskustvo iz drugog kruga da on apsolutno nije regulisan", objasnio je on i dodao se zaboravilo navesti Krivični zakonik.

Koprivica je kazao da je potrebe proširenje rada vremena Odbora, s obzirom da nije siguran da će se sve uspjeti završiti do kraja godine. On je predložio da se ne rade podgrupe po zakonima nego po temama.

- Mora se regulisati djelokrug rada Državne izborne komisije (DIK) da joj se mora dati vlast nad opštinskim izbornim komisijama. Mislim da oko toga neće biti neke velike dileme, biće dileme oko njenog sastav - kazao je Koprivica.

On je predložio da prva radna grupa radi na organima za sprovođenje izbora, druga radna grupa bi mogla da se bavi održavanjem lokalnih izbora u jednom danu, dok treća radna grupa treba da počne da radi na Zakonu o registrima prebivališta i boravišta.

Četvrta radna grupa bi prema mišljenju Koprivice, mogla da radi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Ideja je, kazao je Koprivica da se formiraju četiri radne grupe koje će izvještavati svaka dva mjeseca dobijati novi zadatak i da svakig 15 dana daju Odboru izvještaj o toku reformi.

- Ni jedna tema ne može proći da ne bude dio tih radnih grupa - kazao je Koprivica. 

Poslanik Nikola Rovčanin (Demokrate) je rekao da mu se sviđa ideja o mapi puta za proces izborne reforme. Konstatovao je da su sva prethodna saziva Odbora imala dobra rješenja na temu izborne reforme, pa i njih treba uzeti u obzir. 

- Mapa puta treba postaviti ali treba u njoj posebno mjesto da imaju segmenti o nivou spremnosti, o finansiranju političkih stranaka - kazao je on.

Po njemu, zakonska rješenja koja imaju visom stepen saglasja treba što prije usvojiti.

Boris Mugoša je posavjetovao članove Odbora da uzmu u obzir Zakon koji je rađen 2029. godine, koji su OEBS i Evroska komisija pozitivno ocijenili.  

Čarapić je kazao da oni očekuju veliku ekspertsku podršku u smislu sadržaja zakona kao i u dijelu da oni ne budu u koliziji sa postojećim zakonskim rješenjima. 

Mihailo Anđušić iz DPS preporučio da za narednu sjednicu Odbora nevladin sektor i stručnjaci dostave predloge, formalizovane na papiru, a da bi članovi Odbori napravili koncept rada koji će doći do najboljih rješenja. 

- Moj predlog je da ta dokumenta iskoristimo i da počnemo konkretno da radimo - naveo je kopredsjedavajući sjednici Odbora. 

Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša je kazao je ova institucija dala do sada preko 30 predloga vezanih za izborno zakonodavstvo, od kojih su neka inplementirana. 

- Godina 2023. godina kao izborna godina pokazala je niz manjkavosti našeg Zakona o izborima, sto su nam ukazali i naši evropski partneri - ukazao je Mugoša. 

- Ova izborna reforma treba da bude sveobuhvatna, inkluzivna, a poseban kvalitet ovakvim zakonima daju civilni sektor i univerzitska zajednica - rekao je on.

On je dodao da smo prije nekoliko dana imali priliku da čujemo da je u toku izrada predloga zakona o lokalnoj samoupravi po kojem će se gladonačelnici neposredno birati, pa je on sugerisao da Odbor treba i o tome da vodi računa, "da ne bi došlo do disperzije zakonskih rješenja", pa je predložio da Odbor uspostavi odnose sa Valdom po ovom pitanju. 

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj je ukazao da članovi Odbora, kao i predlagači predloga imaju na umu manjine.

On je poručio da je ključni razlog za reformu sticanje povjerenja birača, zakonodavstvo koje se tiče finansiranja strranaka, ali posebno mjesto sređivanje spisaka birača. 

I Adrijan Vuksanović se složio sa izradom mape puta zbog bržeg i kvalitetnijeg rada.

On je kazao da DIK na dobar način tumači duh pravnih normi koje se tiču izbora.

- Ali jasno je da ova materija odavno traži reformu - kazao ej on.

Jer, kako je doda "onima kojima se ne sviđaju izbori, ponijeće glasačku kutiju kući pa neće moći ni da se glasa".

Vuksanović je ukazao da zakon o izborima zahtijva i učešće opozicije, kako bi zanoska rješenja bila odgovarajuća i najbolja moguća.  

Rakočević je predložio da se narednih dana održi radni sastanak kako bi se dogovorili i usaglasili detalji budućeg plana rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

On je kazao da Odbor treba da razmisli da li postoji mogućnost o objedinjavanju lokalnih izbora koji nas očekuju u Budvi, Andrijevici i u Šavniku, ukoliko se danss raspišu. 

Takođe, podsjetio je on, do 30. avgusta trebalo bi da se održe redovni lokalni izbori u Kotoru.  

Nenezić je rekla da jeste apsurdno da se lokalni izbori organizuju tri vikenda zaredom, ali da se ne može mijenjati odluka koju donese predsjednik države kada ih raspiše. 

- Kada predsjednik raspiše izbore, to je završena stvar - ukazala je ona. 

Dodala je da bez obzira što se slaže sa tom idejom, smatra nema pravnog okvira za objedinjavanje lokalnih izbora u ova tri grada.  

Sa njom se složila i poslanica Isidora Kordić, koja je kazala da je raspisivanje izbora samo u nadležnosti predsjednika.

Kako je dodala, Odbor treba da razgovara i na temu objedinjenja lokalnih izbora, ali samo u smislu stava i preporuka. 

Isti stav iznio je Rovčanin, dok je Boris Mugoša kazao da smatra da ne psotoji pravno utemeljenje za mijenjanje utvrđene odluke kojom su raspiani izbori. 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
28. maj 2024 07:22