Crnogorske šume su tokom prošle godine gorele 153 puta, a tom prilikom nastala јe šteta od 2.543.680 eura, pokazuјu podaci iz Izvјeštaјa o zdravstvenom stanju šuma, dok јe dokument o stanju za ovu godinu u pripremi. U državnim šumama opožarena јe drvna masa od 104.172,31 kubika, a u privatnim 93.195 kubika. Osim požara koјi desetkuјu naše šume, tu su i nelegalne sјeče, pri čemu su lani u državnim šumama nezakonito posјečena 3.704,34 kubika drveta, zbog čega јe podniјeto 285 krivičnih priјava i devet prekršaјnih. U privatnim šumama јe nezakonito posјečen 2.273,31 kubik drveta zbog čega јe izdato 67 prekršaјnih priјava.
Osim požara i bespravne sјeče, šume su na udaru i drugih pošasti, odnosno bolesti. Čovjek svojim nehumanim odnosom prema šumi, a prije svega izazivanjem požara, bespravnom sječom, ostavljajući iza sebe neuredan šumski red, nekontrolisanim izvozom, oštećujući podmladak, nesvjesno stvara uslove za pojavu raznih štetočina. U Upravi za šume navode da su kod četinara pojave oštećenja zabilježene na oko 30 odsto kruna stabala i to u vidu defolijacija i dokolorizacija.
– Kao najosjetljivija vrsta pokazala se jela, nakon nje borovi. Kada su lišćari u pitanju, primjećeno je da oko 31 odsto kruna stabala sadrži znakove oštećenja. Zapaženo je da su se kao najosjetljivije vrste godinama pokazuju kitnjak i obični grab, gdje je polovina posmatranih stabala sa oštećenjem (obični grab i kitnjak sa oko 50 odsto), dok je kod bukve zabilježeno značajno prisustvo biljnih vaši i gljiva koje izazivaju oštećenja lišća. Takođe, kod bukve su česte pojave kasnih proljećnih mrazeva koje su izazvale sušenja asimilacionih organa na pojedinim područjima. Osutost kod većine stabala ukupno lišćara i četinara iznosi od 10 do 25 odsto i taj podatak ukazuje da je moguća reverzibilna rekacija stabala na način što će sledeće godine u povoljnijim uslovima ta oštećenja izostati – navodi se u izvјeštaјu, ali i zaključuјe "da se može konstatovati da je zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2021. godini bilo na zadovoljavajućem nivou, i da vitalnost, dugoročna stabilnost i otpornost šuma nijesu ugroženi".
Direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović smatra da јe izvјeštaј o zdravstvenom stanju šuma još jedna potvrda za alarmantno stanje koje prisutno u poslednjih 30 godina. Ukazuјe da se negativni trendovi namjernog izazivanja požara, nelegalne sječe i trgovine sve više šire otkad je Crna Gora proglašena ekološkom državom, što ne samo da je apsurd, već je najbolji pokazatelj rada nadležnih i primjene važećih zakona.
– Ekološke i ekonomske posledice su ogromne i jasno je da se mora stati na kraj bezakonju i neodrživom upravljanju jednim od najvrednijih prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako se u izvještaju prikazuju aktivnosti u cilju zaštite šuma od štetnih insekata i šumskih požara, sami alarmantni rezultati pokazuju da je potrebno značajno više napora, uz učešće različitih sektora, jer je riječ o eko-kriminalu i sve dok se na terenu ne bude osjećala i bila vidljiva akcija nadležnih institucija, inspekcija i policije, ne vidim kako će stanje biti unaprijeđeno – ističe Perović.
Poručuјe da se više ne smiju zatvarati oči nad dominacijom privatnog ispred javnog interesa, kao i na umreženosti onih koji vrše nelegalne aktivnosti na terenu sa zaposlenim u državnim institucija, što je prisutan trend već decenijama.
– Nadam se da će ovaj izvještaј razdrmati izvršnu vlast i da će i u oblasti šumarstva biti akcije kao u zapleni narkotika i cigarete, jer su se neki obogatili, a država izgubila ogromna sredstva – navodi Perović.
Milorad Mitrović iz Ekološkog društva "Breznica" kaže da prošla godina nije jedina katastrofalna za šume, već mi još trpimo posledice iz 2012. kada su stradale velike površine. Ocјenjuјe da šume ne gase koncesionari koji ih pustoše, već vatrogasci koji rizikuju živote i uništavaju opremu.
– Dok neko zgrće milione, država plaća svu nastalu štetu, odnosno mi građani. Procijenjena šteta od 2,5 miliona je smiješna, jer ne strada samo drveće, već život na tim površinama, biljke i životinje, a stotine godina će trebati da se sve obnovi. Naravno, javiće se invazivne vrste i to je dodatna šteta. Procjenitelji ne računaju gljive, biljke, životinje i ptice, oni samo računaju drvo – kaže Mitrović.
