<p>Većina škola zakazala u prevenciјi vršnjačkog nasilja</p>

Pomoćnica direktora Zavoda za školstvo Crne Gore Nataša Gazivoda kazala јe za "Dan" da rezultati njihovih istraživanje zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u školama pokazuјu da čak 35 odsto učenika dolazi iz škola koje ne ostvaruju na najbolji način svoju preventivnu vaspitnu ulogu,

Prema istraživanju, dodaje, 31 procenat đaka dolazi iz ustanova koje nemaju razvijenu organizaciju i školsku klimu usmjerenu protiv nasilja.

– Najviše prostora za unapređenje preventivne uloge škole ima u osposobljavanju učenika da prepoznaju nasilje, da nauče šta spada u fizičko, verbalno, socijalno, seksualno nasilje putem društvenih mreža i sl. (istraživanje je pokazalo da 44 odsto učenika to nije učilo u školi); u osposobljavanju učenika da se zaštite kada su izloženi nekom obliku nasilja (istraživanje je pokazalo da 41 odsto učenika nije osposobljeno za to; u osposobljavanju učenika da na miran način rješavaju sukobe (istraživanje je pokazalo da 31 odsto učenika nije osposobljeno da nenasilno rješava sukobe) – kazala јe Gazivoda.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) "Danu" je sredinom aprila saopšteno da su u ovoj školskoj godini (2023/2024) registrovali 51 slučaj fizičkog nasilja među učenicima u osnovnim i srednjim školama.

Zbog trke za ocjenama, zanemarena socijalna i emocionalna sfera

Sistemski i stručni pristup o vršnjačkom nasilju zasniva se na znanju o emocijama, odnosno razvoju socijalne i emocionalne sfere, koje smo u obrazovanju davno zanemarili zbog trke za ocjenama i postignućima. Dakle, cjelovit pristup vršnjačkom nasilju zasnovan je na stručnom i naučno utemeljenom znanju. Razvoj socio-emocionalnih vještina i znanja najbolja je prevencija vršnjačkog nasilja. Zato je potrebna stalna stručna podrška manje prilagođenim pojedincima sa devijantnim ponašanjem, ranjivim grupama vršnjaka, kao i njihovim roditeljima, kako bi mogli da pravilno reaguju, donose odluke i podstiču svoje dijete, ističe Gazivoda.

Prema nalazima istraživanja Zavoda, u školskoj 2022/23. godini približno svaki drugi učenik u Crnoj Gori je u svojoj školi bio svjedok nekog oblika nasilja među učenicima.

– Jedna analiza Zavoda za školstvo o radu školskih timova, posebno u najvećim školama u Podgorici i Nikšiću, pokazala je da škole samo djelimično koriste svoje infrastrukturne i pedagoške kapacitete za prevenciju nasilja, i to pretežno interventno, kao reagovanje u slučajevima pojave nasilja. U školama nedostaje izgrađen sistem sveobuhvatne zaštitne mreže na sprovođenju preventivnih programa i uopšte prevencije nasilja u skladu sa propisima, a najveće osnovne i srednje škole u Podgorici i Nikšiću nemaju uspostavljenu unutrašnju i spoljašnju zaštitnu mrežu prevencije nasilja u skladu sa priručnikom i uputstvom MP, odnosno samo јe neke škole imaju djelimično uspostavljenu (gdje su navedeni samo neki elementi zaštitne mreže) – odgovorila јe Gazivoda na naše pitanje o realizaciјi propisanih mјera u školama.

Kroz promjene zakona do vaspitnog plana

Po riječima Nataše Gazivode, Zavod za školstvo smatra da je jačanje vaspitnog djelovanja vrtića i škole prioritetno pitanje buduće strategije vaspitanja i obrazovanja, kao i promjena zakona u tom dijelu kroz donošenje vaspitnog plana za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole kojim škola razvija bezbjedno i podsticajno okruženje i neposredniju saradnju sa roditeljima za ostvarivanje ciljeva vaspitanja i obrazovanja.

– Takođe, smatramo da vaspitno djelovanje treba da bude podržano kroz reviziju, posebno nastavnog plana i programa, i povezivanje vaspitnih i nastavnih strategija, tako da vaspitanje ne bude odvojeno od učenja, već njegov integralni dio – preventivno i proaktivno djelovanje sa specifičnim strategijama rada koje povezuju vaspitanje, učenje i inkluziju, kazala je Gazivoda.

Ona јe istakla da јe Zavod na osnovu pomenutog istraživanja organizovao brojna savjetovanja sa direktorima škola i definisao preporuke i smjernice školama za bezbjednije školsko okruženje.

– Odgovornost za nasilje snosimo svi. Djeca su postala neempatična prema drugome zbog atrofije vaspitne funkcije škole, koja treba da razvija ličnost učenika, i takvo stanje predstavlja najveću opasnost za jedno društvo. Nema vaspitanja bez nametanja dužnosti i lične odgovornosti. Nasilje je danas postalo standard života i uspjeha u našem društvu – ociјenila јe Gazivoda.

Djeca smatraju da se nastavnici prave da ne vide ili imaju odloženu reakciju

Prema istraživanju Zavoda za školstvo, većina nastavnika, po mišljenju učenika, ili uopšte ne reaguju na nasilje (prave se da ne vide), ili imaju odloženu reakciju usmjerenu na kažnjavanje nasilnika, a ne na zaštitu žrtve (nastavnik poziva roditelje, uključuje pedagoga ili direktora škole, izriču vaspitne mjere i sl.).

– Poseban je problem što i nakon nastavnikove reakcije, čak i one koja je blagovremena, obično uslijedi kontrareakcija nasilnika, a nastavnici rijetko isprate situaciju do kraja – napominje Gazivoda.

Ove godine u školama 51 fizički obračun među đacima

Po njenom mišljenju, vaspitna funkcija škole je davno potisnuta jer u školama preovlađuju puki obrazovni sadržaji i činjenično, nefunkcionalno znanje.

– Takođe, uz sve češće pojave raznih oblika vršnjačkog nasilja, osjeća se i sve veći uticaj agresivnih, egocentričnih i popustljivih roditelja. Zakazala je i kultura, koja je postala roba i zabava, jer ne daje odgovore na izazove današnjice, šta je normalno a šta nije, koje su poželjne vrijednosti i kako se boriti protiv nasilja. Kultura i obrazovanje danas ne vrše kultivisanje učenika, ne doprinose izgradnji njegove ličnosti i očovječenja. Takođe, u sistemu vrijednosti dogodile su se vrednosne konfuzije, moralni vakuum, pa i nihilizam, tako da pred mladima u kritičnoj fazi njihovog razvoja stoje brojni izazovi na koje škola, ovakva kakva je, ne može dati odgovore – ističe Gazivoda.

Iz Zavoda poručuјu da je neophodno da rukovodioci prosvјetnih ustanova zajedno sa nastavnim osobljem osiguraju bezbjedno i podsticajno okruženje za učenje, kroz sprovođenje aktivnosti u školi koje sadrže jačanje socijalnih vještina, tolerancije, uvažavanja različitosti, uvažavanje razvoja i što većeg stepena kreativnosti, jačanje emocionalne i socijalne pismenosti i učenja učenika u cilju sprečavanja nasilja, jačanje kompetencija nastavnika kroz profesionalni razvoj o ovom pitanju.

– Jednom riječju, potrebno je obezbijediti uslove u školi koji podstiču kreativnu klimu i zajedništvo – naglasila јe Gazivoda.

Preuzmite našu aplikaciju