Lakušić u web studiju Dana / DAN
17/06/2025 u 07:07 h
Milica KrgovićMilica Krgović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

(VIDEO) Lakušić za "Dan": Štete zbog pljačke prirodnih resursa mjere se milijardama

Regionalni vodovod je od početka godine podnio 50 prijava zbog nelegalnih aktivnosti na obalama rijeke Morače. Očekujemo da će tužioci pripremiti valjane krivične prijave.

Važno je da je ova vlada spremna da se suoči sa eko-kriminalom, ne samo u koritu Morače već i u Crnoj Gori. Milijarde eura je Crna Gora izgubila zbog pljačke prirodnih resursa i posljedica devastacije, dok su štete od eko-kriminala samo u koritu Morače nekoliko stotita miliona eura, kazao je u intrevjuu za „Dan“ predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

• Ima li još uvijek nelegalnih aktivnosti u koritu rijeke Morače i koje su posljedice?

– Regionalni vodovod i dalje ima poteškoće u kontroli nad sanitarnim zonama, a nelegalna eksplatacija šljunka se sa rijeke skroz preselila na privatne i državne parcele na obali i to traje duži period. Očigledno je potrebno da se država ponovo angažuje punim kapacitetima kako bi se ove nelegalne aktivnosti koje ugrožavaju vodosnabdijevanje jednom za svagda spriječile. Potrebno je učešće MUP-a, pravosudnih organa i nadležnih inspekcija, ali i dodatno angažovanje Ministarstva pravde kako bi se takozvane zakonske rupe koje koriste nelegalni eksploatatori u izbjegavanju strožih sankcija popunile. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u okolini korita rijeke Morače, naročito na privatnim i državnim parcelama u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Ove aktivnosti i dalje traju, uprkos brojnim upozorenjima i dostavljenim dokazima, uključujući snimke sa terena koje su sačinili zaposleni Regionalnog vodovoda. Eksploatacija nije više vidljiva direktno iz korita, ali se sada sprovodi na `maskiran` način, sa perifernih lokacija, čime se direktno ugrožava podzemni režim voda i stabilnost vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Posljedice su ozbiljne: drastičan pad izdašnosti izvorišta (sa 2600 l/s na 265 l/s u jeku sezone), potreba za milionskim investicijama u dodatnu filtraciju i tehnologije, rizik za sigurnost snabdijevanja vode za građane i turiste. Ovo nije samo pitanje vode. Ovo je pitanje budućnosti. Uništavanje naših prirodnih resursa je zločin protiv građana, države i generacija koje dolaze. Vjerujem da ćemo, kao država koja teži članstvu u EU, prepoznati ovo kao prioritet svih prioriteta. U tom kontekstu, pozdravljam početak nacionalne kampanje `Čuvaj da te čuva` koju su pokrenuli Evropska unija i Vlada Crne Gore, kao i puštanje platforme Čuvaj.me, koja će omogućiti građanima da prijavljuju sve oblike ekološkog kriminala. Svi zajedno moramo poručiti da Crnu Goru moramo očistiti od eko-kriminala i zaustaviti dalju devastaciju prirodnih resursa. Crna Gora je dugo čekala formiranje jedinice policije specijalizovane za ekološki kriminal. Ovo je važno jer godinama se ukazivalo na potrebu osnivanja ove jedinice kako bismo imali efikasne rezultate i bolje pripremljene slučajeve za tužilaštvo.

Završavaju drugu fazu vodovoda

• S kojim ključnim izazovima se suočava Regionalni vodovod?

– U cilju jačanja sistema vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja i povećanja kapaciteta distribucije vode u sve zahtjevnijim hidrološkim i klimatskim uslovima, Regionalni vodovod se trenutno suočava sa više ključnih izazova i razvojnih zadataka koji su u različitim fazama realizacije: jedan od najvažnijih infrastrukturnih prioriteta jeste završetak druge faze izgradnje cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat, koji će omogućiti značajno povećanje kapaciteta snabdijevanja opština Tivat, Kotor i Herceg Novi – sa dosadašnjih 330 l/s na čak 750 l/s. Radovi se odvijaju uz određene izazove, ali se očekuje da će projekat biti završen do kraja 2025. godine. U cilju povećanja raspoloživih količina vode, prioritet je izgradnja postrojenja za prečišćavanje jezerske vode. Treća faza izgradnje Regionalnog vodovoda obuhvata izuzetno zahtjevan i kapitalan infrastrukturni poduhvat. Područja Dobrih Voda, Velikog Pijeska, Utjehe i naselja Kruče u opštinama Bar i Ulcilj godinama se suočavaju sa nestašicama vode, posebno tokom turističke sezone. Projekat izgradnje primarne i sekundarne infrastrukture u vrijednosti od oko 30 miliona eura ima za cilj da konačno riješi ovaj višedecenijski problem. Kako bi se omogućilo efikasnije balansiranje sistema i obezbijedile rezerve u periodima visokih oscilacija potrošnje, planira se izgradnja rezervoara kapaciteta od 5.000 do 10.000 m³, što je dodatni izazov, kako u tehničkom, tako i u finansijskom pogledu. S obzirom na to da je tokom jula karakterističan period minimalne izdašnosti izvorišta Bolje sestre, planirana je izgradnja privremenog nasipa u koritu rijeke Morače.

• Šta se preduzima kada je u pitanju sanacija korita ove rijeke? Jeste li zadovoljni tempom kojim se to odvija?

– Ukupni troškovi sanacije procjenjuju se na milione eura, što će biti veliki izazov za Vladu Crne Gore i međunarodne organizacije. Međutim, ulaganje u sanaciju ove štete je neophodno kako bi se obnovila priroda i osigurala održivost izvorišta Bolje sestre i rijeke Morače. Urađen je projekat upravljanja sedimentom, kao i aktivnosti na zaštiti izvorišta Bolje sestre. Uprava za vode sa konsultantima Svjetske banke, na osnovu aranžmana sa Vladom, uradila je dvije odvojene studije: Izvorište Bolje sestre i otpornost vodosnabdijevanja primorskog dijela Crne Gore i Održivo upravljanje sedimentom u Crnoj Gori. Svjetska banka je predstavila dinamiku projekta, koji ima za cilj definisanje aktivnosti na nacionalnom nivou, kao i predlog konkretnih mjera za izvorište Bolje sestre i zaštitu rijeke Morače. Konsultanti Svjetske banke su istakli prioritete s obzirom na ekonomski značaj Regionalnog vodovoda i snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja. Prioriteti su sanacija korita Morače, izgradnja filterskog postrojenja i izgradnja kaskadnih brana. Sanacija korita Morače i izgradnja kaskadnih brana trajaće tri godine. Ove aktivnosti će dovesti do povećanja izdašnosti izvorišta Bolje sestre i vraćanja u prvobitno stanje prije nelegalne eksplotacije sedimenata. Nelegalna eksploatacija sedimenata imala je uticaj na pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre, te je dokazano da postoji hidraulička veza između rijeke Morače i izvorišta Bolje sestre. Zahvaljujući projektu Uprave za vode i Svjetske banke postavljeni su temelji za buduće aktivnosti koje će obezbijediti zaštitu i očuvanje vodnih resursa Crne Gore. Plan koji je predstavila Svjetska banka ima za cilj definisanje aktivnosti na nacionalnom nivou za izvorište Bolje sestre i zaštitu rijeke Morače. Ovaj projekat je definisao konkretne mjere koje treba preduzeti kako bi se poboljšalo stanje ovih važnih prirodnih resursa. Rezultati ovog projekta će omogućiti donosiocima odluka i zainteresovanim stranama da koriste informacije za izvršavanje svojih zadataka i donošenje strategija za zaštitu izvorišta Bolje sestre i rijeke Morače.

Lakušić: Prioriteti proširenje kapaciteta, izgradnja novih cjevovoda i smanjenje gubitaka u distribuciji

• Turistička sezona je već počela. Može li Regionalni vodovod pokriti sve potrebe primorskih opština tokom sezone? Od čega to zavisi?

– Građani i turisti mogu biti potpuno sigurni, Regionalni vodovod je preduzeo sve neophodne mjere kako bi i tokom predstojeće ljetnje sezone isporuka vode bila stabilna, sigurna i u skladu sa ugovorenim obavezama. Zahvaljujući pravovremenim ulaganjima i tehničkom unapređenju sistema, biće obezbijeđene i dodatne količine vode, u zavisnosti od potreba lokalnih vodovoda. Naš cilj je jednostavan, da Crnogorsko primorje bude pouzdano snabdjeveno vodom i da svi uživaju u sigurnom i kvalitetnom boravku.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
07. jul 2025 21:10