Razvoj tehnike i tehnologije i sve veća konzumacija interneta i društvenih mreža predstavljaju nove izazove u odnosu na privatnost, a građani još uvijek nijesu shvatili značaj zaštite ličnih podataka i mnoge informacije o sebi objavljuju na internetu, ne razmišljajući o tome da one mogu biti zloupotrebljene, a isto tako mnogi podaci svakog od nas samo su naši i njihovo objavljivanje ne može i ne smije biti pravdano javnim interesom, upozorili su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. U dosadašnjem radu Agencije, kako navode u u godišnjem izvještaju, koji je u skupštinskoj proceduri, primijećeno je da je jedan od najzastupljenijih načina obrade ličnih podataka video-nadzor kao tehničko sredstvo zaštite lica i imovine i kontrole na ulazu u službeni ili poslovni prostor.
– Međutim, svrha u koju se uvodi video-nadzor u pojedinačnim slučajevima bila je bitno drugačija od one koju prepoznaje zakon. Jasno je da se nezakonitom upotrebom video-nadzora otvara prostor za zloupotrebu prava na zaštitu ličnih podataka i privatnost uopšte. Za video-nadzor možemo slobodno reći da je "dobar sluga, a loš gospodar". Ovo prije svega jer se nezakonitim korišćenjem video-snimaka može nanijeti neprocjenjiva šteta ličnom i porodičnom životu pojedinca. Naročito se mora voditi računa kada je u pitanju video-nadzor javnih površina. Video-nadzor javnih površina može se vršiti od strane javnog sektora, privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika, pri čemu je potrebno ispoštovati Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, kojim su propisane procedure, i primijeniti organizacione, tehničke i kadrovske mjere zaštite ličnih podataka. Cijenimo da je od koristi član 40a kojim je dopunjen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a kojim se dodatno propisuju uslovi za instaliranje video-nadzora na javnim površinama. Naime, ovim članom je otklonjena pravna praznina koja se javljala u slučaju postavljanja video-nadzora na javnim površinama bez potrebnog obavještenja i saglasnosti Agencije kao nadzornog organa. Ukoliko obavještenje nije istaknuto, a nije dobijena ni potrebna saglasnost, Agencija rješenjem naređuje uklanjanje video-nadzora, a to su dužni da urade oni koji gazduju javnom površinom – navodi se u izvještaju.
U 2022. godini Agenciji je pristiglo 215 incijativa, odnosno zahtjeva fizičkih i pravnih lica za zaštitu prava na privatnost. Kako je precizirano u izvještaju, u toku 2022. godine ukupno je izvršeno 127 nadzora. Od tog broja 114 se odnosi na vanredan nadzor. U istom periodu Agenciji je dostavljeno 12 incijativa fizičkih lica po osnovu navodne nezakonite obrade ličnih podataka putem vršenja video-nadzora. Na osnovu priložene dokumentacije konstatovano je da se radi o instaliranju video-nadzora na privatnom posjedu, pa je Odsjek za nadzor upućivao podnosioce da mogu podnijeti krivičnu prijavu saglasno članu 174 Krivičnog zakonika Crne Gore (neovlašćeno fotografisanje, odnosno snimanje), dok je članom 183 istog zakona propisano da se navedeno krivično djelo goni po privatnoj tužbi.
