Za ignorisanje preporuka Ombudsmana kazne do 2.000 eura

Državni organi više neće moći da ćute na preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, već će, pod prijetnjom prekršajne sankcije, morati da odgovore na date preporuke, kazao je za "Dan" ombudsman Siniša Bjeković.

Predlogom zakona o zaštitniku ljudskih prava, koji je nedavno utvrdila Vlada, predviđene su novčane kazne od 500 do 2.000 eura za pravna lica koja, između ostalog, u roku koji odredi Zaštitnik, ne dostave izvještaj o preduzetim mjerama za izvršenja preporuke, mjerama čije se preduzimanje planira i rokovima za njihovo sprovođenje, odnosno razloge zbog kojih preporuka nije izvršena ili nije izvršena u cjelosti. Osim za pravno lice, zakon propisuje i kazne za odgovorna lica u situacijama kada ne stave na raspolaganje podatke od značaja za postupanje, bez obzira na stepen tajnosti. Za njih su predviđene kazne 100 do 1.000 eura.

Odgovarajući na pitanja "Dana" u vezi s Predlogom zakona o Zaštitniku, Bjeković je kazao da smatra da je zakon u cjelosti vrijedno poboljšanje koje se tiče, ne samo statusa institucije Zaštitnika, već i efikasnosti u pogledu zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

– Možda je najveći napredak ostvaren u činjenici da imamo situaciju u kojoj državni organi neće moći da ćute na preporuke Zaštitnika, već će morati da odgovore na date preporuke pod prijetnjom prekršajne sankcije – naglasio je on.

Bjeković smatra da je drugi važan iskorak dat i u izvjesnom stepenu samostalnosti koji će ostvarivati sektori unutar institucije, ali i u pogledu statusa službenika koji vrše dosta složen posao, u okviru kog imaju i rad sa strankama i terenske obilaske i postupanje u kvazisudskim predmetima.

Ombudsman o nastupu Desingerice: Država da zaštiti djecu od potencijalno štetnih uticaja

– Poslije duže vremena, čini mi se da ovaj zakon uvodi specifične odredbe koje se tiču načina izbora i Zaštitnika i zamjenika, što smatram dodatnom potvrdom unapređenja po pitanju transprentnosti i objektivnosti u sprovođenju postupka izbora kandidata – rekao je Bjeković u odgovorima na pitanja "Dana".

Praksa nepostupanja po preporukama Zaštitnika do sada je bila vrlo česta, na šta ukazuje i podatak iz godišnjeg izvještaja o radu ove institucije za 2025. godinu, u kojem se navodi da Ombudsman lani bio prinuđen da u 519 predmeta uputi 623 urgencije, radi dostavljanja traženih izjašnjenja (nakon što to institucije nijesu uradile ili su kasnile da urade). Ta institucija je prošle godine u radu imala 1.269 predmeta.

Najperspektivniji zakon o Ombudsmanu u Evropi

Uprkos značajnim preprekama kada je riječ o finansijskoj i drugim vidovima nezavisnosti Zaštitnika, Bjeković naglašava da je na kraju preovladalo razumijevanje Vlade Crne Gore da finansijska nezavisnost podrazumijeva sve oblike nezavisnosti, uključujući samostalnost Institucije, kako u korišćenju sredstava koja su opredijeljena tako i u strategiji razvoja same institucije.

– Čini mi se da je sasvim neopravdano došlo do toga da je Zaštitnik u tim prethodnim varijantama bio uslovljen time da mora tražiti saglasnost od organa izvršne vlasti. Sada, s ovim tekstom zakona, mislim da smo došli do rješenja koje predstavlja jedan od sveobuhvatnijih i najperspektivnijih zakona o Ombudsmanu koji postoji u Evropi – rekao je Bjeković, izražavajući zahvalnost međunarodnim kolegama po pitanju unapređenja samog teksta zakona.

– Imajući u vidu čestu praksu nepostupanja u odnosu na preporuke Zaštitnika, mislim da će ova nova prijetnja prekršajnom sankcijom, kada se to tiče nedostatka izvještavanja o statusu preporuke kod adresata, sigurno biti unapređenje. Institucija Zaštitnika će izvjesno koristiti taj mehanizam da, uslovno rečeno, prisili državne organe – ne nužno, da izvrše preporuke, jer preporuka kao takva nema monopol prisilnog izvršenja, ali da objasne i instituciji Zaštitnika, ali i strankama koje su podnijele pritužbu zbog čega preporuka nije ispoštovana od strane nadležnih državnih organa – rekao je Bjeković.

Preuzmite našu aplikaciju